Životne mudrosti su sastavni dio života te nam omogućavaju da kroz njega prođemo sigurnije i bezbolnije. Najčešće ih dobivam od strane starijih i iskusnijih, u većini slučajeva roditelja, baka i djedova. Prenose se generacijama na slijedeće naraštaje.
Jedna od tih mudrosti je i da ne skidanje mokre (oznojene) majice označava siguran put u prehladu, ako ne i upalu pluća. Otvoren prozor prilikom vožnje automobila sigurno ukočen vrat ili pak upalu uha. Odjeća koja ne pokriva struk križobolju i upalu bubrega, sjedenje na hladnom kamenu upalu mokraćnog mjehura, a kod žena i upalu jajnika. Hladnoća i hladna podloga, a napose hladno strujanje zraka poznatije kao propuh, uzrok su većini infekcija.
Zanimljivu raspravu o propuhu kao jednog od izvora svih zala na ovim prostorima napisao je jedan Amerikanac u Zagrebu na svom blogu. (http://zablogreb.blogspot.com/2012/12/propuh-or-great-cultural-chasm-between.html)
Ovaj uvod će poslužiti za raspravu o trčanju po hladnim i mokrim uvjetima, a napose u svjetlu jedne nedavne utrke koja je protekla u znaku hladne kiše praćene vjetrom na kojem je oko 400 trkača ugrožavalo svoj život.
Iako infekcije (u koje spada i „prehlada“) nisu izazvane promjenama temperature okoliša već mikroorganizmima (virusima i bakterijama), ideja o hladnoći i toplini kao uzroku bolesti je duboko uvriježena u folkloru ovih prostora. Za to je krivo nasljedstvo starih Grka. U poimanju patologije (uzroka bolesti) govorili su o 4 vrste tekućina (humora) koje su proizvodi 4 osnovna elementa: krvi (proizvod zraka), sluz (proizvod vode), žuta žuč (proizvod vatre), crna žuč (proizvod zemlje). Smanjenje ili povećanje topline istih dovodi do poremećaja ravnoteže tekućina te time i bolesti. Jednostavna patologija i objašnjenje, čemu komplikacije. Problem je u tome što je taj narod Aristotela i Platona, relativno napredan u odnosu na ostale narode svog doba, još uvijek živio u popriličnom neznanju. Kroz par tisućljeća ipak se malo iskristalizirala situacija pa sad ne liječimo bolesti puštanjem krvi ili šafranom. Možda kad smo zdravi, ali kad smo bolesni i u smrtnom strahu, obično se utječemo modernoj, zapadnoj medicini ma koliko i ona još nesavršena bila.
Nakon što smo razjasnili od kuda ideja o vezi hladnoće i bolesti te time i trčanja i kiše, ajmo vidjeti kako kiša i promoćena odjeća utječe na trčanje.
U medicinskim bazama podataka ne postoji skoro ništa znanstvenih radova koji su ispitivali utjecaj trčanja po mokrim i hladnim uvjetima te povezanosti iste. Zato s druge strane ima dosta radova o utjecaju visokih temperatura okoliša na trčanje, pregrijavanja i dehidracije.
Naravno da niske temperature u kombinaciji s mokrom odjećom mogu izazvati brži gubitak topline i pothlađivanje (ne i prehladu), no u pravilu dok se god krećete stvarate dovoljno topline da neutralizirate taj efekt (osim na gadnom pljusku pri vrlo temperaturi blizu nule kroz duže vrijeme). Problem nastaje kada stanete te se počnete hladiti. Pod pretpostavkom da trčite trening ili utrku i da će vam na kraju biti dostupna suha odjeća, ovo ne bi trebao biti problem. Idealno bi bilo da i tijekom treninga zamijenite, barem jednom, mokru odjeću suhom.
Zbog mokre obuće može se razmekšati koža stopala i izazvati oštećenja u obliku žuljeva ili dr. Preporuča se obuća od nepropusnih materijala.
Mokra i natopljena, posebno pamučna odjeća može biti dodatni teret i brži faktor pothlađivanja. Zbog toga se preporučuju materijali koji se brzo suše ili odjeća s funkcionalnim tkaninama koja je nepropusna za tekućinu izvana. Pripazite da nemate previše odjeće jer ćete se zbog povećanog znojenja močiti iznutra. Obucite se kao da idete trčati po toj temperaturi zraka, ali bez kiše.
Dobro je zadržati suhima ruke i glavu jer su to mjesta na kojima se toplina nešto brže gubi od ostatka tijela. Pri jačem pljusku kapa sa šiltom će zaštiti oči od bujice koja se slijeva sa glave.
Nakon trčanja bilo bi dobro konzumirati toplu tekućinu (čaj) tako da to u kombinaciji sa suhom odjećom smanji mogućnost pothlađivanja na najmanju moguću mjeru.
Trčanje i izbjegavanje lokvi izaziva dodatni napor (to je čak i dokazano u jednom radu), a u lokvu ćete stati kad-tad i smočiti se. Riješite tu dilemu i dobro nagazite odmah u najveću prvu. Nakon toga nema brige sa lokvama. 🙂
Kiša i trčanje daju posebnu draž. To je jedini način da kao odrasla osoba trčite po ulici, skačete u lokve, pljuskate vodu okolo, a da ne završite u kolima Hitne pomoći obučeni u košulju zašivenih rukava s medicinskim tehničarem koji vam govori: „Je micek, tak’ je. Ti si prvak Hrvatske u maratonu, a ja sam Bolt. Usain Bolt.“
Napisao: Pavao Vlahek
