Sada čitate
Tajanstvena milja

Tajanstvena milja

U Hrvatskoj ne postoji prevelika tradicija trčanja milje kao recimo u pretežno anglo-saksonskim zemljama stoga je donekle (nepotrebno) obavijena velom tajne. Možda zato većina trkača ni ne razumije važnost milje. Pa pokušajmo je demistificirati.

- Oglas -

Za početak, dužina milje iznosi 1609 metara ili 4 kruga na atletskoj stazi plus još 9 metara 🙂

Povijesno gledano, utrka za spuštanje rezultata milje ispod famozne granice od 4 minute bila je slična današnjoj borbi najboljih maratonaca za (službeno) probijanje granice od 2 sata na maratonu.

Niz godina najbolji svjetski trkači trčali su malo iznad granice koja je sve više postajala psihološka te je to rezultiralo sve većim interesom javnosti gdje su je neki nazivali i „neprobojnom granicom“.

Britanac Roger Bannister prva je osoba koja je istrčala milju ispod 4 minute – 3:59,4 a istrčao ju je u Oxfordu 1954.

Neprobojna granica je trebala označavati granicu ljudskih trkačkih kapaciteta jer milja zahtijeva specifičnu kombinaciju aerobnih sposobnosti (dominantno potrebno za duge pruge, 3000 m i duže) i anaerobnih kapaciteta (dominantno potrebno za kratke pruge, 400 m i kraće).

https://www.wikihow.com/Run-a-Mile

Upravo iz te činjenice dolazimo do odgovora na pitanje – zašto bih trčao utrku na milju i je li to stvarno za mene? A odgovor je jasan – Da, jer milja je za sve! Evo par i odgovora zašto to i mislim:

  • Trčanje kraćih dionica kao što je milja služi kao odličan trening brzine i tehnike u pripremi za duže distance i utrke.
  • Trkačke srednje pruge, u koju spada i milja, predstavljaju zlatnu sredinu po dužini utrka, a upravo zato su i vrlo zanimljive jer se mogu natjecati trkači raznih profila, kako „brzanci-sprinteri“ tako i „dugoprugaši“. Razlog tome su specifični fiziološki zahtjevi srednjih pruga gdje odlične rezultate mogu postići trkači iz obje kategorije.
  • Početnicima može poslužiti kao prva utrka i motivacija za nastavak treniranja s ciljem unaprjeđenja svog vremena na milji i/ili pripremi za veće kilometraže.
  • Svima koji žele novi i drugačiji izazov ovo je idealna prilika za probijanje nekih novih granica (pogotovo kada je u pitanju prosječan tempo neke utrke).

Tradicionalna važnost utrke na milju je tolika da je to jedina atletska disciplina koja nije definirana metričkim sustavom (izražena je u milji, ne u metrima/kilometrima), a za koju Međunarodna atletska federacija službeno bilježi svjetske rekorde.

I zanimljivost za kraj, a koja govori o raznolikosti utrka na milju:

Preporuka za čitanje

Rezultat najbrže ikad istrčane milje drži Craig Wheeler koji je 1993. godine na stazi koja je cijelo vrijeme išla nizbrdo, istrčao rezultat od 3 minute i 24 sekunde, što je 19 sekundi brže od službenog svjetskog rekorda Hichama El Guerrouja. Pogađate zbog konfiguracije staze ovaj rezultat nije priznat.

Kao što možemo vidjeti, utrka na milju je vrlo korisna i upravo iz tog razloga se takve utrke održavaju na razne načine: na atletskoj stazi, na cesti, nizbrdo, a od ove godine je u Zagrebu i unikatna utrka na milju oko zagrebačkih fontana.

Iskoristite priliku za sudjelovati u ovom unikatnom događaju kojeg će krasiti i uzbudljiv sustav natjecanja koji jamči da se pobjednik natjecanja ne zna do ulaska u cilj zadnjeg natjecatelja. A za još veći izazov tu su utrke parova, timska i dječja utrka. Informacije i prijave na www.zagreb.run/utrke/zagrebacka-milja/

Piše: Filip Koražija, mag.cin

Pogledajte komentare (0)
Na vrh stranice