Sada čitate
Prilagodba organizma na aerobni trening

Prilagodba organizma na aerobni trening

Aerobni trening se definira kao bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koja se izvodi upotrebom velikih mišićnih grupa, trajanja preko 20min, u osnovi je cikličkog karaktera (trčanje, plivanje, veslanje…) i intenziteta vježbanja 60-80% maksimalne frekvencije srca. Za određivanje osobne maksimalne frekvencije srca postoje razni stres testovi ali najjednostavnija metoda je upotreba formule: 

- Oglas -

220 – godine starosti = maksimalna frekvencija srca 

Ovako dobiveni rezultat MHR može varirati u rasponu od -12 o/min do +12 o/min.

grad_2

Pod utjecajem sustavne tjelesne aktivnosti u organizmu dolazi do niza promjena. Na mišićnu aktivnost organizam reagira mehanizmima prilagodbe. Prilagodbom na trajnije utjecaje (promijenjene zahtjeve) organizam osigurava bolje funkcioniranje u promijenjenim uvjetima. Dakle, sustavno ponavljanje aktivnosti potiče trajnu prilagodbu u smislu strukturalnih i metaboličkih promjena, što povečava funkcionalne kapacitete (Viru, 1995).

Trening ( ili natjecateljska aktivnost) potiče akutne, trenutne procese prilagodbe u organizmu. Početno su to homeostatski prilagodbeni procesi, a kada trajanje ili intenzitet aktivnosti prijeđu određene vrijednosti praga, nastupaju mehanizmi opće prilagodbe uz pokretanje proteinske sinteze.

S druge strane, kod dužeg perioda treniranja, u organizmu nastaju strukturne i funkcijske promjene u sklopu dugotrajne prilagodbe, sa znatnom sintezom novih molekula proteina. Primjereno ciljano trenažno opterećenje aktivira mehanizme opće prilagodbe, a obilježja takvih trenažnih aktivnosti određuju dugotrajne prilagodbene promjene na ciljanim tkivima, organima i organskim sustavima.

Trenutni (akutni) procesi prilagodbe

• Povećanje minutnog volumena srca
• Povećanje udarnog volumena srca
• Povećanje srčanog pulsa
• Povećanje primitka kisika
• Povećanje sistoličkog krvnog tlaka
• Povećanje protoka krvi prema mišićima
• Smanjenje diastoličkog krvnog tlaka

Dugotrajna prilagodba

Prilagodba dišnog sustava
• Povećanje minutnog volumena disanja na račun dubine disanja
• Povećanje alveolarne ventilacije
• Povećanje alveolarne difuzije

Srčano-žilna prilagodba
• Srčana hipertrofija
• Povećanje udarnog volumena srca
• Smanjenje srčanog pulsa u mirovanju
• Povećanje minutnog volumena srca
• Povećana kapilarizacija i jače otvaranje kapilara u mišićima
• Blago sniženje krvnog tlaka kod sportaša sa graničnom ili blagom hipertenzijom
• Povećanje ukupne količine krvi u organizmu

Metabolička prilagodba
• premještanje energetskih procesa s ugljikohidrata na masti s posljedicom uštede glikogena, što jamči odgodu pojave zamora i porast radne sposobnosti
• direktnim djelovanjem inzulina selektivno se povećava prijenos glukoze u stanice aktiviranih mišića
• podešava se puferski sustav, pa su koncentracija mliječne kiseline i zakiseljenje u krvi pri istom opterećenju niži (u odnosu na prijašnje treninge)
• točka ravnoteže aerobnog i anaerobnog metabolizma (anaerobni prag) pomiče se prema višim opterećenjima,što doprinosi večoj izdržljivosti

Prilagodba sustava za kretanje
• povećanje i jačanje mišića aktiviranih tijekom vježbanja
• povećanje veličine sporih mišićnih vlakana
• povećanje broja kapilara u mišićima
• povećanje sadržaja glikogena i masti u mišićima
• smanjenje postotka tjelesne masti u tjelesnom sastavu
• povećanje broja i veličine mioglobina
• jačanje zglobnih hrskavica i kostiju (aerobne vježbe sa opterećenjem)

Psihološka prilagodba
• poboljšanje mentalnih sposobnosti
• poboljšana tolerancija na stres
• poboljšana sposobnost za relaksaciju i spavanje
• smanjenje simptoma depresije i anksioznosti

piše: Siniša Ivanković

 

Pogledajte komentare (0)

Odgovori

Na vrh stranice