Sada čitate
Zadovoljstvo trčanja triatlona

Zadovoljstvo trčanja triatlona

ALEXANDER STUBB, Finski ministar vanjskih poslova

- Oglas -

Ovo ljeto sam istrčao svoj prvi triatlon u Joroinenu, prekrasnom dijelu Finske prepunom jezera. Uspio sam završiti polu – Ironmana, točnije 1.9 kilometara plivanja, 90 kilometara vožnje bicikla i 21 kilometar trčanja, za pet sati i jednu minutu. Znam što mislite. Tip je napokon prolupao: triatlon je za luđake. Jel tako? Ma nije!!

Triatlon vas može posjetiti na klasične sportaše kao što su Mark Allen, Dave Scott i Pauli Kiuru na natjecanjima kao što su Ironman na Havajima kako pužu do ciljne linije, padaju na koljena i onesvijeste se u vlastitoj bljuvotini.

Tako sam i ja zamišljao triatlon, barem dok se nisam i sam okušao u tom sportu. Moji prvi pokušaj na pola staze bio je najbolje iskustvo u mom životu. Osjećao sam se savršeno poslije toga, deset puta bolje nego kad sam otrčao maraton.

Triatloni se ne sastoji od plivanja 3.8 kilometara, vožnje bicikla 180 kilometara i trčanja 42 kilometra. To je norma za punog Ironmana. Triatlon je u biti sastavljen od tri zdrava načina vježbanje koje smo svi probali tijekom našeg života.

Olimpijski triatlon se sastoji os 1.5 km plivanja, 40 km bicikliranja i 10 km trčanja. Može se također sastojati od opuštajućih 200 metara plivanja kombiniranih s 10 km vožnje bicikla i tri km trčanja. Kad malo bolje razmislite, to uopće nije loš način kako provesti sunčani dan.

Za mene je sve počelo kad sam ozljedio koljeno. Jednostavno sam trčao previše. Ubrzo su mi liječnici dijagnosticirali pomaknuti disk, ali na sreću tek u početnoj fazi. Ustvari ništa drastično, većina nas ima poprilično iskrivljena leđa.

Moja fizioterapeutkinja mi je propisala set vježbi koje sam trebao redovito izvoditi i rekla da se ostavim trčanja na neko vrijeme. Predložila je da se rađe počnem baviti plivanjem i vožnjom bicikla.

Nisam bio oduševljen. Taman sam bio otrčao Briselski Maraton i veselio sam se trčanju pariškog. Odjednom, morao sam objesiti svoje tenisice barem na mjesec dana. Nikad me nije zanimala vožnja bicikla, a još manje plivanje za koje sam uvijek smatrao da je prirodnije ribama, nego nama ljudima.

Na svu sreću, pročitao sam odličnu knjigu ”Run Less, Run Faster” Billa Piercea, Scotta Murra i Raya Mossona o maratonskom treniranju. Njihova teza bila je jednostavna: cross trčanje je dobro za svakog trkača. Dapače, poboljšat će rezultat i spriječiti ozljede.

Ubrzo sam si kupio bicikl i upisao se na tečaj plivanja. Odmah sam se zaljubio u bicikliranje koje nije preveliko opterećenje za prepone, a također je i prekrasan način da se razgleda krajolik.

Moj trener plivanja mi je rekao da bih mogao preživjeti u vodi neko vrijeme, ali ukoliko želim isplivati dva kilometra, trebao bih poraditi malo na nekim stvarima. Nikad nisam pomislio koliko je tehnika plivanja bitna. Još uvijek nisam olimpijski plivač kao finska plivačica Hanna- Maria Sepala, ali se sada osjećam puno ugodnije u bazenu.

Zašto vam pričam sve ovo? Zbog dva razloga. Prvi je dimistifikacija triatlona. Nisu oni baš tako ludi kako zvuči. A drugo, stvarno mislim da svi mi imamo više energije ukoliko se bavimo tjelovježbom. Raznolik trening je najbolji način da se spriječe ozljede i mnogo je zanimljiviji nego trčanje uvijek iste rute iz tjedna u tjedan ili ponavljane uvijek istih vježbi u teretani.

Probajte nešto novo. Probajte triatlon. Jako je zabavno, Obećajem!!

Tekst prevela: Ivana Bare
Fotografije preuzete s www.alexstubb.com

Pogledajte komentare (0)

Odgovori

Na vrh stranice