Važnost oporavka u trenažnom procesu

U suvremenom trenažnom procesu, zbog velikih zahtjeva u odnosu na volumen trenažnog rada i veliki broj natjecanja, praktično ne postoje duži intervali pasivnog odmora, a kratkotrajni aktivni odmori poslije napornih treninga koriste se kao sredstvo pripreme za opterećenja u narednim treninzima. U tom smislu se u intervalima odmora posebno primjenjuju mjere oporavka kao sastavni dio tretmana koje osiguravaju brži i intenzivniji oporavak i na taj način optimalno stanje organizma za trening koji dolazi.

Oporavak je opći pojam koji opisuje prilagodbu sportaša na opterećenja nakon treninga ili natjecanja, a za vrijeme odmora.

Za zdrave sportaše pojam se odnosi na pozitivan odgovor prema trenažnim podražajima što vodi do prilagodbe na te podražaje i povećanja radne spsobnosti. Takva prilagodba može biti fizičke ili psihološke prirode.

Oporavak podrazumijeva primjenu različitih dopuštenih mjera i postupaka tijekom odmora koji će omogućiti brzu regeneraciju sportaševa organizma, odnosno obnavljanje potrošenih energetskih, hormonalnih i živčano-mišićnih rezervi i ponovnu uspostavu homeostaze, tj. radne sposobnosti koja je bila narušena pod utjecajem treninga ili natjecanja.

Ako sportaši žele biti uspješni u svom sportu, nema drugog puta osim napornog treninga. Ali naporno trenirati i pametno trenirati često ne znači isto. Jako puno sportaša radi iscrpljujuće treninge, a istodobno prečesto zanemaruju oporavak u svom planu treninga, osim u slučajevima kada su na to primorani ozljedom, bolesti ili drugim „višim silama“.

Planiranje oporavka u programu treninga je osnovna komponenta dobrog programa i zajedno s principom preopterećenja i specifičnosti čini bazu trenažnog programa.

Težak trening + oporavak = dobri rezultati

Zanemarivanje komponente oporavka u trenažnom procesu dovodi do pada radne sposobnosti, ozljeda i pretreniranosti te sportaši imaju osjećaj da je sav taj naporan trening bio uzaludan jer, ne da nisu napredovali nego su čak i nazadovali.

Znaci nedovoljnog oporavka:

1. Nagli gubitak tjelesne težine (više od 3%)
2. Naglo povećanje jutarnjeg srčanog pulsa u mirovanju (više od 6 o/min)
3. Poremećaj sna
4. Stalni osjećaj umora

Glavne funkcije razdoblja odmora i procesa oporavka

1. Normalizacija bioloških funkcija
2. Uspostava homeostatske ravnoteže
3. Obnavljanje energetskih rezerva
4. Postizanje rekonstrukcijskih učinaka u odnosu na mikrotraume osjetljivih staničnih struktura

Za prvu i drugu fazu oporavka potrebno je nekoliko minuta, a za treću i četvrtu fazu i do 72 sata od završetka rada.

Klasifikacija metoda oporavka

Primarne metode

1. režim života
2. socijalni status
3. prehrana

bio-medicinske metode

1. fizikalna sredstva
2. tehnička sredstva
3. farmakološka sredstva

metode psihološke pripreme

1. autogeni trening
2. relaksacijske tehnike
3. motivacijske metode

Piše: Siniša Ivanković