Prehlada, kao što samo ime kaže, je stanje uzrokovano hladnoćom. Kada je vani hladno, curi nam nos i kašljemo. Kada nam curi nos i kašljemo, bolesni smo. Zaključak je da kada je hladno, možemo zaraditi bolest, u ovom slučaju prehladu, a hladnoća je uzrok. Logično, zar ne? Međutim postoji nešto što se zove logička pogreška. Za primjer uzmite slijedeće. Tko puno pije (alkohol) puno spava. Tko puno spava, ne griješi. Tko ne griješi , ide u raj. Zaključak je da tko puno pije ide u raj. Logički ispravno, razumski baš i ne.
Tako i s prehladom.
Stanje koje nazivamo prehladom ima veze utoliko s hladnoćom što je češća u zimskim mjesecima , kada je hladno. Uzrok prehlade je jedan od mnogih virusa koji napadaju naš dišni sustav, najčešće iz porodice Rhinovirusa. Kako se ti virusi šire kapličnim putem, a zimi se više nalazimo u zatvorenim prostorima i u bliskom kontaktu smo s drugima (javni prijevoz, uredi koji se ne prozračuju,..), mogućnost širenja zaraze je veća. Kada stojite u blizini nekoga tko je već prehlađen pa prilikom kihanja , puhanja nosa ili dodirivanja površina koje je dodirnula osoba koja ima prehladu. Suprotno uvriježenom mišljenju kašljanje, govor i slično ne povećavaju mogućnost zaraze više nego inače.
Rhinovirusi obično napadaju gornji dišni sustav i naseljavaju se u sluznicu nosa te im je potrebno 12-72 sata da bi počeli izazivati simptome koji pak onda traju od 7 do 10 dana.
Početni simptomi su obično osjećaj suhoće nosne sluznice i nelagoda koju slijedi i sličan osjećaj u grlu, a nakon 2 do 3 dana počinje „curiti nos“, vlada osjećaj začepljenosti nosa i često kihanje. Može se pojaviti i glavobolja, osjećaj začepljenosti uha, kašalj i promuklost. Povišena tjelesna temperatura je rijetka , a ukoliko je i prisutna vrijednosti su niske (do najviše 38 C).
Obično je potrebna samo terapija u vidu obilnije nadoknade tekućine, eventualno lijekova za smanjenje osjećaja začepljenosti nosa, te praćenja stanja jer su u rijetkom broju slučajeva moguće i komplikacije u vidu upale sinusa, upale uha pa i bronhitisa.
Trkač s prehladom koji čita ovaj tekst vjerojatno već polako gubi strpljenje i želi odgovor na pitanje: Mogu li trčati s prehladom?
Savjetovanje o trčanju s prehladom je hod na tankoj žici razapetoj između dvije zgrade. Moguće je, ali potrebno je i znati posljedice.
Za početak, ako imate simptome prehlade i ne trči vam se, tijelo vam očito signalizira da mu nije do trčanja pa se i ponašajte tako.
Ako imate simptome, a ipak vam se trči, trčite ukoliko nemate povišenu tjelesnu temperaturu iznad 37.5 C. Nemojte povećavati intenzitet i kilometražu iznad onog što uobičajeno radite.
Razni stručnjaci navode razne savjete, ali većina navodi „pravilo vrata“. Ukoliko su vaši simptomi iznad razine vrata: grlobolja, iscjedak iz nosa , glavobolja i nemate previsoku tjelesnu temperaturu a, trči vam se, onda trčite.
Sve ostalo ispod razine vrata: teško disanje, osjećaj tegoba u prsnom košu, bolovi cijelog tijela i povišena tjelesna temperatura, zahtijevaju mirovanje.
Trening tijekom stanja bolesti ionako nema previše smisla jer ne možete svoje tijelo dići na višu razinu, kada je ono zaokupljeno borbom protiv infekcije koje ga ugrožava i baš ga briga što bi vi sada radili dionice.
Ono što je još važno znati je da i kada ste zdravi, a imate naporni trening ili utrku da je vaše tijelo iza toga nekoliko sati podložnije infekcijama te bi se trebali kloniti zatvorenog prostora, prati ruke češće nego inače te se odmoriti iza takvog napora.
piše: Pavao Vlahek
