Probiotici i važnost crijevne mikroflore

U današnje vrijeme navale mnoštva preparata za prevenciju i održavanje zdravlja, preparati probiotika uvjerljivo su među najbrojnijima. Iako otkriveni prije sto godina, probiotici su na važnosti i shvaćanju njihove primjene dobili tek prije nekoliko godina. Pa krenimo redom, što je bitno znati, kako prepoznati potrebu za probiotikom, kako odabrati pravi i kako uzimati?

- Oglas -

Što su zapravo probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji pospješuju zdravstvene benefite organizma (domaćina) kada su u taj organizam unijeti u dovoljnoj količini. Vrste Lactobacillus i Bifidobacterium su najčešće upotrebljavane, ali tu su i vrsta kvasca Saccharomyces boulardi i neke nepatogene vrste E. coli i Bacillus. U novije vrijeme spominju se još i Clostridium butyricum.

Svaki je probiotik definiran svojim rodom, vrstom i podvrstom te oznakom koja označava specifičan soj, npr. Lactobacillus casei DN-114 001 ili Lactobacillus rhamnosus GG, poznat kao LGG, inače izoliran 1983. godine i nosi naziv prema znanstvenicima koji su ga otkrili (Sherwood Gorbach i Barry Goldin). Korištenje specifičnih definicija pojedinog soja probiotika omogućava njihovo razlikovanje prema djelovanju na određeni zdravstveni učinak, bilo da se radi o učinku na neurološku, imunološku, gastroenterološku aktivnost i sl.

Naš probavni sustav predstavlja složeni sistem u kojem se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine anaerobne vrste poput Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides, dok 1-10% crijevne populacije čine neobavezni anaerobi poput Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus i Bacillus. Pojam „mikrobiota“ odnosi se na cijelu populaciju mikroorganizama koji koloniziraju probavni sustav ili druge organe i organske sustave, i ne odnosi se samo na bakterije. Osim njih u mikrobioti su prisutne i gljivice (kvasci), prabakterije, virusi i protozoe (praživotinje) čineći tako složenu lepezu više od 35.000 različitih vrsta prisutnih u ljudskoj mikrobioti.  Poput otiska prsta, tako i mikrobiom jedne osobe ne možemo preslikati na drugu, on je jedinstven i kao takvog ga treba tretirati.

Većina bakterija prisutna je u debelom crijevu s bakterijskom koncentracijom od 10 na jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar. Ovo je ujedno jedinica kojom se izražava količina probiotika prisutnih u nekom od mnogih proizvoda na tržištu.

Važnosti probiotika za naše zdravlje dodaje činjenica da je ukupan broj bakterija u našem mikrobiomu veći od ukupnog broja stanica u našem organizmu.

Crijevna mikroflora važna je za:

  • za sazrijevanje imunološkog sustava
  • razvoj normalnog izgleda crijevne sluznice
  • održavanje normalnog imunološkog odgovora na upalu
  • obranu od alergena kao i mogućih napada patogenih mikroorganizama
  • osiguravanje pravilne resorpcije hranjivih tvari, makro i mikronutrijenata, metabolizam lijekova
  • osovina mozak-crijeva (brain-GUT axis): Crijevna mikrobiota komunicira s centralnim živčanim sustavom kroz najmanje 3 paralelna i međusobno interaktivna kanala, živčani, endokrini i imunološki signalni kanal. Mozak može utjecati na strukturu, funkciju crijevne mikrobiote putem autonomnog živčanog sustava modulirajući tako crijevnu pokretljivost, sekreciju, permeabilnost i sekreciju hormona koja direktno utječe na moguću promjenu ekspresije gena mikrobiote.

Poremećaji u komunikaciji mozak-crijeva, i to na bilo kojoj od navedenih osnova, uzrokuju sistemske disfunkcije i potencijalno brojne bolesti (iritabilni kolon, upalne bolesti crijeva, pretilost, neke neurološke i psihološke bolesti, alergije…).

Crijevna mikrobiota može sintetizirati određene vitamine, vitamin K i vitamine B skupine (biotin, tiamin, folati, niacin, piridoksin, pantotenska kiselina, kobalamini, riboflavin).

 Mehanizam djelovanja

Općenito je poznato da probiotici kao ”dobre bakterije” pomažu u uspostavljanju ravnoteže kod narušene crijevne mikroflore uzrokovane napadom ”loših bakterija”.

No, što to znači i kako dolazi do navedene situacije?

Mikroflora je vrlo složen, ali i vrlo osjetljiv sustav koji se u neravnoteži može naći uslijed bolesti, stresa, ekstremnih napora, starenja, uzimanja lijekova, posebice antibiotika i nesteroidnih protuupalnih lijekova koji se često rabe protiv bolova, izlaganja toksinima, alergenima, raznim aditivima iz prehrambenih namirnica te pod utjecajem alkohola i ostalih faktora koji utječu na sastav mikroflore. Crijevna flora koja je uništena neće se zamijeniti probiotičkim kolonijama nego će probiotici pomoći na način da obavljaju istu funkciju kao prirodna flora i time omogućiti crijevima da obnove mikrofloru koja će dalje samostalno obavljati vitalnu funkciju.

Probiotici utječu na intestinalni sustav preko imunih mehanizama crijevne sluznice interakcijom sa potencijalno patogenim bakterijama generirajući završne produkte metabolizma poput kratko lančanih masnih kiselina i komunicirajući sa stanicama domaćina putem kemijske signalizacije. Takvi mehanizmi dovode do antagonizma s patogenim mikroorganizmima poboljšavaju probavni okoliš, ojačavajući intestinalnu barijeru, smanjuju upalu i pojačavaju imunološki odgovor na antigene izazove. Smatra se da sve navedeno omogućuje najviše benefita uključujući i smanjivanje pojavnosti i ozbiljnosti dijareje (proljeva), što je jedan od najraširenijih i najprepoznatljivijih dobrih učinaka probiotika.

Povoljni učinci probiotika:

  • imunološki (aktivacija makrofaga, modulacija profila citokina, induciranje tolerancije na antigene iz hrane)
  • neimunološki (probava hrane, mijenjanje lokalnog pH onemogućujući rast patogena, stimulacija epitelne produkcije sluzi, modifikacija toksina patogenih mikroorganizama, sprječavaju “tihu upalu” u crijevima koja za posljedicu ima propusna crijeva poznatu pod nazivom “leaky gut sindrom”)

Doziranje i kvaliteta

Doziranje i kvaliteta ovise od proizvođača do proizvođača. Posebnu pozornost važnu za kvalitetu probiotika treba obratiti na održavanje količine živih bakterija u proizvodu označeno kao broj jedinica koje formiraju koloniju (colony-forming units – CFU) do roka valjanosti proizvoda, i to klasificirano kroz nazivlje probiotika navodeći rod, vrstu i podvrstu probiotika. Doza često varira ovisno o soju probiotika krećući se u rasponu od 1 do 10 milijardi CFU po dozi, no doza treba biti deklarirana i utemeljena na dokazanim benefitima za ljudsko zdravlje.

Veliki utjecaj na ravnotežu crijevne mikroflore ima i sama prehrana te tjelesna aktivnost koja kod dugotrajnijih i intenzivnijih napora može izazvati disbalanse što će se manifestirati povremenim ili učestalim tegobama i na kraju odraziti na rizik za samu izvedbu aktivnosti. Ovo je važno prepoznati i korigirati prehrambenim navikama, dodacima prehrani kako bi performase sportaša ostale netaknute.

Piše: Ljerka Jurić Karoli, mag.pharm., voditelj projekta Sportsko savjetovalište Kreni, Farmacia

  1. Probiotics, immunity and exercise: a review.West,N.P.1,2,3 Pyne,D.B3. Peake,J.M.4,5 Cripps,A.W.11 Griffith Health, Griffith University, Gold Coast Campus, Southport, QLD,4222, Australia2 School of Physiotherapy and Exercise Science, Griffith University, Gold CoastCampus, Southport, QLD, 4222, Australia3 Department of Physiology, Australian Institute of Sport, Australia4 The University of Queensland, School of Human Movement Studies, Brisbane,QLD, 4072, Australia5 The Centre of Excellence for Applied Sports Science Research, QueenslandAcademy of Sport, Brisbane, QLD, 4111, Australia
  2. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines, Probiotics and prebiotics, February 2017
  3. Mach, N., & Fuster-Botella, D. (2016). Endurance exercise and gut microbiota: A review. Journal of sport and health science, 6(2), 179-197.
  4. Clark, A., & Mach, N. (2017). The Crosstalk between the Gut Microbiota and Mitochondria during Exercise. Frontiers in physiology, 8, 319. doi:10.3389/fphys.2017.00319
Pogledajte komentare (0)

Odgovori

Na vrh stranice