Mnogo je onih kojima je glavna životna preokupacija kako što brže istopiti kilograme, a broj interesenata dodatno “poraste” s prvim znacima proljeća, kada se ljudi počnu suočavati s posljedicama smanjene fizičke aktivnosti i, za zimsko razdoblje karakterističnog, prepuštanja uživanju u delicijama.
Tu svoju priliku, naravno, vide i farmaceutska i industrija dodataka prehrani koja nas svakodnevno bombardira reklamama za pripravke čudotvornog djelovanja, pa je prosječno upućenom građaninu zapravo nemoguće prosuditi što bi od tog silnog mnoštva najrazličitijih proizvoda – čajeva, čokoladica, tableta, napitaka… – doista moglo biti dobro i korisno, a što bi trebalo zaobilaziti u širokom luku.
Privučeni reklamnim kampanjama, ljudi posežu za nekim od tih proizvoda, pa i pripravaka, eksperimentirajući s njima. Ako zaključe da nisu postigli očekivani rezultat, prelaze na drugi… Nerijetko se, međutim, događa da ne samo izostane očekivani učinak, nego se jave i neki neočekivani i, dakako, neželjeni učinci na zdravlje, kao što je to nerijetko aritmija srca.
U vezi s pripravcima za mršavljenje ni stručnjaci nemaju ujednačeno mišljenje: dok jedni poput kliničkih liječnika smatraju da oni zapravo nemaju nikakvog konkretnog učinka, osim možda placebo-efekta, drugi su mišljenja da u moru najrazličitijih proizvoda ima i jedan broj onih koji su dobri i uz čiju se pomoć određeni rezultati mogu postići, bez štetnih posljedica po organizam.
Nutricionist mag. Nenad Bratković kaže da se ljudi koji imaju namjeru posegnuti za nekim od tih proizvoda moraju najprije dobro informirati i kako dodaci prehrani nisu lijekovi, niti su zamjena za uravnoteženu prehranu. Pri odabiru proizvoda z a mršavljenje najprije treba utvrditi u koju kategoriju određeni proizvod spada – u lijekove ili pak u dodatke prehrani.
Magistar Bratković ističe da je u ovom trenutku u Hrvatskoj registriran samo jedan lijek za mršavljenje, budući da je prethodno bio registriran još jedan (Reductil) koji je zbog nesigurnosti na zdravlje u međuvremenu povučen s hrvatskog tržišta. Lijek pacijentu može izdati samo liječnik. Navodi da se svi ostali proizvodi koji se reklamiraju prikladnima za mršavljenje, moraju biti stavljeni na tržište kao dodaci prehrani, odnosno dijetetski proizvodi s registriranom namjenom.
“Dodaci prehrani su jedna velika kategorija koja podliježe Zakonu o hrani, a mogu biti vitaminsko-mineralni dodaci kao koncentrirani oblik hrane, ili pak kao biljni dodaci prehrani, koji mogu pomoći kod mršavljenja. Na žalost, mnogi od njih, imaju placebo-učinak, što je također znanstvena činjenica; no ima i onih kvalitetnijih koji imaju objašnjiv mehanizam djelovanja i koji mogu biti adekvatna pomoć kod mršavljenja”, kaže Bratković.
Po njegovim riječima, “prema čitavoj toj paleti proizvoda treba imati selektivan pristup, što znači da treba konzultirati stručnu osobu – ljekarnika, i diplomiranog nutricionista s iskustvom, ali i stručne publikacije, u kojima se mogu naći referentni podaci za svaki proizvod. Oprezan valja biti pak s informacijama o proizvodu koje se nalaze na internetu, obzirom da su mnoge marketinški i prodajno usmjerene, bez relevantnih podataka o samom proizvodu.”
“Uzimanje proizvoda napamet, dakle proizvoda koji nisu odabrani prema nekakvom kriteriju i prema obrascu prehrane dotične osobe, nerijetko neće dovesti do uspjeha, već do frustracija, a u nekim slučajevima i do neželjenih zdravstvenih nuspojava”, kaže mag. Bratković.
Što se tiče zauzimanja stava o pojedinom proizvodu za mršavljenje na temelju reklamnih poruka, stručnjaci tvrde da, što je tvrdnja besmislenija, u nju se lakše vjeruje. Tako će, primjerice, potrošači češće posegnuti za čajem za koji se tvrdi da ima neko čarobno, ničim objašnjeno djelovanje i skida 10 kilograma u mjesec dana, nego za proizvodom koji sadrži 2-3 aktivne supstance i iza kojeg stoji solidan proizvođač, sa vlastitim laboratorijem ili istraživačkim centrom.
Psihologinja Nataša Radovanović kaže da su “reklame tako složene da konzument u njoj dobije ono što želi čuti – da će nam netko garantirati odlične rezultate, u kratkom roku, uz naš minimalni trud”. Reklame koje šalju takve poruke su uspješne stoga što, ističe Nataša Radovanović, “znatan broj ljudi nema povjerenja u vlastitu upornost, izdržljivost i strpljivost, kada se radi o regulaciji tjelesne težine”.
Često se događa da se neki, recimo tako, običan proizvod kroz jake i dobro osmišljene marketinške kampanje nametne i ljudi ga uzimaju, plaćajući visoku cijenu. Tako, primjerice, plate 280 kuna za npr. Oolong čaj koji objektivno vrijedi 20 ili 40, pri čemu se uz takav proizvod reklamira kako je vježbanje i tjelesna aktivnost posve bespotrebna. Uistinu, ovdje je riječ o neetičkom oglašavanju, koje se uglavnom ne sankcionira od strane državnih nadležnih institucija, dodaje mag. Bratković.
Kad potrošač posegne za nekim “čudotvornim” pripravkom odnosno proizvodom, on mu u nekoj prvoj fazi, zbog placebo-efekta, može pomoći kod motivacije, ali dugoročno završi frustracijom, ali i usporavanjem metabolizma.
Glavni preduvjet uspješnog skidanje kilograma je mijenjanje navika, u prvom redu prehrambenih. Ako doista čovjek kani poraditi na svojoj tjelesnoj težini, najprije treba donijeti procjenu koliko je zapravo spreman napraviti nešto u vezi s promjenom prehrane, vježbanjem… Također, ako već krene u te promjene, važno je s vremena na vrijeme podsjetiti se što će biti konačan rezultat, čime se postiže motivacija.
“Druga stvar koja se može preporučiti jest metoda malih koraka. Bolje je sebi postaviti neki mali cilj jer je veća mogućnost da će se onda poduzetih koraka i pridržavati”, kaže psihologinja Radovanović.
“Radikalne promjene u praksi su se pokazale kontraproduktivnima. Recimo, ako kažete čovjeku da ide na radikalnu dijetu, s unosom od 900 ili 1000 kcal (što je jako malo), čovjek će nakon jedan tjedan ili deset dana posustati. Zato se promjena u prehrani mora uvoditi postupno. Konkretno, kod dijeta čovjek ne smije biti gladan, mora imati češće, manje obroke, a ne dva niskokalorijska obroka koji će izazvati kontraefekt”, kaže mr. Nenad Bratković.
Često se reklamiraju pripravci, najčešće tablete, koje, navodno, daju osjećaj sitosti, što bi trebalo rezultirati smanjenjem količine kalorija koju čovjek unese u organizam. U vezi s time mag. Bratković kaže da doista jedan broj pripravaka ima znanstveno utemeljene dokaze koji objašnjavaju njihov mehanizam djelovanja. Postoje pripravci, uglavnom biljnog porijekla, ili određenog hranjivog sastava koji mogu djelovati na smanjenje apetita ili pomoći u lakšem smanjenju masnog tkiva. Za mnoge, međutim, a među njima su i neki koji su u našim krajevima već tradicionalni, poput jabučnog octa, ne možemo uopće reći koji je biokemijski način njhovog djelovanja u organizmu.
Dakako, ističe mag. Bratković, svi pripravci moraju imati provjeren učinak u smislu zdravstvene sigurnosti. Konkretno, na sebi moraju imati oznaku da ih je odobrilo Ministarstvo zdravlja, odnosno uglavnom sadrže tzv. notifikacijski broj Ministarstva.
“Ako proizvod ima ‘notifikacijski broj’, to znači da je taj pripravak prošao minimalnu kontrolu zdravstvene ispravnosti i da mu je odobrena zdravstvena tvrdnja, u ovom slučaju za mršavljenje”, ističe mr. Nenad Bratković.
No i u tom slučaju, pri uzimanju određenog pripravka treba paziti na eventualne nuspojave, poput već spomenute aritmije, povišenog krvnog tlaka, vrtoglavice, i ako se one pojave, prestati s uzimanjem. Jer, kaže mag. Bratković, “neki su proizvodi u ne tako davnoj prošlosti bili kontaminirani, odnosno nedozvoljeno patvoreni farmakološki aktivnim tvarima iz lijekova koje su doduše davali određene rezultate u smanjenju tjelesne težine, ali i izazivali nuspojave i neželjene učinke na zdravlje.”
Dakle, ako se već odlučimo koristiti neki proizvod koji bi nam trebao pomoći kod reguliranja tjelesne težine, vrlo važno je prije donošenja odluke konzultirati stručnjake s iskustvom i predznanjem. Proizvod za pomoć pri regulaciji tjelesne težine ne treba kupovati negdje “sa strane”, već ga valja kupovati kod registriranog i ovlaštenog dobavljača na prodajnom mjestu, a kad ga počnete primjenjivati, vrlo je bitno pod kontrolom stručnjaka pratiti kakve će učinke ostaviti na naš organizam.
Tekst napisan na osnovu emisije “Cijena prava sitnica” emitirane na Hrvatskom radiju, prvi program dana 28.1.2013. godine.