Sada čitate
Priča o stopalu

Priča o stopalu

Ljudsko stopalo u odnosu na stopala predaka odlikuje se kraćim prstima i lukovima stopala koji su prema evolucijskim biolozima nastali kao adaptacija za duža hodanja i duga trčanja.

- Oglas -

Tetive, mišići i zglobovi stopala funkcioniraju kao opruga koja pri doticaju s tlom stvara elastičnu energiju koja se prilikom odgurivanja oslobađa.

Tisuće godina adaptacije ljudskog stopala naglo je promijenjeno životnim stilom zapadnjačkog tipa. Korištenje obuće od rođenja, više sjedenja, a manje boravka na nogama, manje stajanja, hodanja i trčanja. Svaka sljedeća generacija sve manje koristi svoje tijelo za kretanje, a tako i stopala. Takva promjena utječe i na način koji ljudi hodaju i trče.

Kako populacija koja dosta koristi svoja stopala, trkači imaju i određenih tegoba s njima jer većina rekreativnih trkača nije trčala od djetinjstva, nego je počela u neko odraslo doba života, a stopala s kojima su počeli su bila promijenjena prethodno opisanim načinom života.

Stanje stopala utječe na mehaniku kretanja, performanse, ali i nastanak ozljeda.

Osnovna znanja o stopalima mogu nam pomoći da poboljšamo performanse, liječimo, ali prvenstveno spriječimo ozljede.

Građa

Izvana gledajući, stopalo prekriveno kožom čini se kao koščata struktura s nekoliko tetiva i zadebljanjem kože na peti. Međutim, stopalo je građeno od otprilike 26 kostiju koje međusobno čine 33 zgloba te oko stotinu mišića, tetiva i ligamenata. Kosti stopala čine otprilike četvrtinu ukupnog broja kostiju ljudskog tijela.

Anatomske strukture stopala oblikuju trokut sastavljen od linije lukova unutrašnjeg, vanjskog i poprečnog svoda stopala.

Anatomske strukture stopala

Na sjecištima tih linija je otprilike idealno mjesto uporišta stopala. Prva točka je centar petne kosti, druga na glavi 5. metatarzalne kosti (mjesto gdje se mali prst drži za stopalo) i treća  na glavi 1. metatarzalne kosti (mjesto gdje se palac drži za stopalo).

Na odstupanja od idealnih odnosa lukova utječe nebrojeno faktora:

  • urođena stanja
  • stanja nakon ozljeda kostiju stopala ili stanja gdje je noga mirovala te je došlo do hipotrofije (smanjenje mase) mišića
  • povećana tjelesna težina
  • starija životna dob
  • sjedilački način života
  • trudnoća
  • šećerna bolest
  • razne vrste artritisa

Poremećajem mehanike lukova dolazi do neravnoteže anatomskih struktura koje ih čine pa jedne strukture počinju trpjeti više opterećenja da bi nadoknadile gubitak funkcije drugih te dolazi do ozljede prvospomenutih.

Za prevenciju i korekciji tegoba i vraćanja zdravlja lukovima stopala koristimo razne načine. Obično težimo jednostavnijim načinima i brzim rješenjima, a to su ortoze.

Ortoze

Ortoze su pomagala koja utječu na strukturalne i funkcionalne karakteristike sustava za kretanje. Neke ograničavaju pokrete, a neke potpomažu.

Iako se na spomen ortoza prvo pomisli na razne pojaseve za kralježnicu i poslijeoperacijske ortoze koljena, specifične tenisice koje odgovaraju određenoj vrsti stopala kao i popularni ortopedski ulošci su ortoze.

O vrstama tenisica, trendovima kroz povijest te kako odabrati najbolju prema svom stopalu u nekom od sljedećih tekstova.

Preporuka za čitanje

Vježbe

Dugotrajnija rješenja, koja zahtijevaju trud i napor kroz duže vrijeme su manje popularna, ali puno efikasnija, dolaze u obliku vježbanja.

Vježbanje u liječenju poremećaja sustava za kretanje ili kako se često naziva, da bi dobilo prizvuk ozbiljnosti, kineziterapija, nije rezervirana samo za velike zglobne sustave nego i za male mišiće stopala.

Stopalo kao prvi element u lancu pokreta je izrazito važno, a često zapostavljeno, ne samo u trkačkim sportovima.

Treba napomenuti da vježbe za stopala ne pomažu samo u prevenciji i liječenju ozljeda anatomskih struktura stopala, nego i poboljšanju performansi, a time i  rezultata.

Kada bi trkači, osim brige o  povećanju volumena i intenziteta trčanja s ciljem poboljšanja rezultata, vodili brigu i o stopalima, koristi bi bila znatna. Osim što se malo otežano to prikazuje na Stravi.

O tome kako to postići u nekom od idućih tekstova 😉

Piše: dr.sc. Pavao Vlahek, dr. med.

Pogledajte komentare (0)

Odgovori

Na vrh stranice