Naš se organizam opskrbljuje energijom nastalom metabolizmom ugljikohidrata, bjelančevina, masti i alkohola. Jedinice za energetsku vrijednost namirnica su kilodžuli (kJ) i kilokalorije (kcal). Računamo otprilike da je 1 kcal = 4,18 kJ.
U svakodnevnom rječniku najčešće koristimo izraz „kalorije“. Tako kažemo da, na primjer, 1 jaje ima oko 70 kalorija. To znači da konzumacijom jednog jajeta naš organizam može sagorijevanjem (metaboličkim procesima) stvoriti oko 70 kalorija energije. Općenito iz 1 g ugljikohidrata ili bjelančevina dobivamo oko 4 kalorije, 1 g masti daje nam 9 kalorija, dok 1 g alkohola ima 7 kalorija.
Potrebe našeg tijela za energijom ovise o našoj konstituciji, spolu, godinama i načinu života. Za održavanje bazalnog metabolizma („hladni pogon“) kod čovjeka prosječne konstitucije sa sjedilačkim načinom života, broj potrebnih dnevnih kalorija dobit ćemo tako da pomnožimo broj kilograma sa 33. Npr. mlada žena od 60 kg za osnovno funkcioniranje u stanju mirovanja treba minimalno 1980 kalorija (60×33). Ova brojka se povećava sukladno fizičkim i mentalnim aktivnostima tijekom dana.
Rekreativni, a posebno vrhunski sportaši imaju značajno veću potrebu za energijom. Količina potrebnih kalorija ovisit će o vrsti sporta kao i o intenzitetu treniranja. Rekreativni sportaši će tako trebati tek nekoliko stotina kalorija na dan više od uobičajenog unosa.
Vrhunski sportaši imaju veće potrebe. Kod timskih sportova raspon je obično između 3000 – 4000 kalorija / dan, a kod sportova izdržljivosti (plivanje, trčanje na duge staze, bicikl) ponekad će možda trebati i do 8000 kalorija.
BJELANČEVINE (proteini)
Bjelančevine su makronutrijent nužan za funkcioniranje našega organizma. Molekula bjelančevina sastoji se od jednog ili više lanaca aminokiselina. Broj i redoslijed karika u tim lancima određuje različite vrste bjelančevina. Razlikujemo također dvije vrste aminokiselina koje grade bjelančevine: esencijalne (koje organizam ne može proizvesti već ih unosimo putem hrane) i neesencijalne (organizam ih stvara iz ugljikohidrata ili esencijalnih kiselina).
Bjelančevine u našem tijelu imaju različite funkcije. Izgrađuju različita tkiva – mišiće, krv, kosti, kožu, nokte i unutarnje organe. Bjelančevine su sastavni dio svake stanice našega tijela te upravljaju staničnim procesima. Osim za rast i razvoj, bjelančevine su nužne i za regeneraciju tkiva. Bez bjelančevina ne bi bila moguća niti proizvodnja enzima, hormona i antitijela. Uz to, bjelančevine su građevni dio molekule hemoglobina, koji je nužan za opskrbu stanica našega tijela kisikom.
Zbog svega navedenoga, očito je da su bjelančevine temelj prehrane svakoga čovjeka, a posebno sportaša. Kod odabira namirnica važno je obratiti pozornost na stupanj iskoristivosti bjelančevina u organizmu. Tako će najveću biološku vrijednost imati namirnice koje sadrže esencijalne aminokiseline, a to su primjerice sirutka, jaja, govedina i soja.
Potrebe za bjelančevinama kod sportaša ovise o vrsti sporta, učestalosti i trajanju aktivnosti, stupnju opterećenja te o spolu i općoj kondiciji. Za sportove snage, kod kojih je potrebna značajnija mišićna masa, preporuča se konzumacija 1,4 – 1,7 g bjelančevina po kilogramu tjelesne mase na dan. Za sportove izdržljivosti treba otprilike 1,2 – 1,4 g po kg / dnevno.
KAZEIN
Kazein je najvažnija mliječna bjelančevina. Oko 80% bjelančevina u mlijeku tvori upravo kazein. Naziv dolazi od latinske riječi caseus, što znači sir. Kazein je potpuna bjelančevina jer sadrži sve aminokiseline. Kazein se u našemu tijelu razgrađuje polako, postupno otpušta aminokiseline te ima važnu ulogu u oporavku mišića. Zbog svog dugotrajnog djelovanja, kazein je dobro uzeti prije spavanja. Dok vi spavate, kazein će graditi vaše mišiće. Izvor kazeina su mlijeko, sir i drugi mliječni proizvodi.
WHEY PROTEIN
Whey je također mliječna bjelančevina, a tvori oko 20% bjelančevinskog sastava kravljeg mlijeka. Whey se izolira iz sirutke. Sadrži visokovrijedne aminokiseline koje potiču sintezu bjelančevina. Sportaši često uzimaju suplement whey proteina jer pokazuje izvrsne učinke kod stvaranja mišićne mase, regeneracije mišića nakon sportskih napora te kod ubrzavanja metabolizma. Za razliku od kazeina koji se u organizmu sporo razgrađuje, whey je brzo razgradiv. Zbog te svoje osobine preporuča se naročito nakon napornog treninga, kada je potrebno brzo oporaviti mišiće. Uz whey nakon treninga preporuča se i unos nešto ugljikohidrata višeg glikemijskog indeksa.
Na tržištu whey protein obično nalazimo u tri oblika – a to su koncentrat, izolat i mješavina ove dvije varijante. Koncentrat wheya uz bjelančevine sadrži i masti i mliječni šećer, laktozu. Za razliku od njega, izolat nema ni masti ni ugljikohidrate te je postotak bjelančevina u njemu najviši. Koncentrat je najjeftiniji, izolat najskuplji oblik wheya, a mješavina čini najbolji omjer cijene i kvalitete za sportaša.
UGLJIKOHIDRATI
Ugljikohidrati su molekule koje se sastoje od ugljika, vodika i kisika. Osnovna funkcija ugljikohidrata u našem organizmu je opskrba energijom potrebnom za rad mišića, centralnog živčanog sustava te omogućavanje metabolizma masti. Osim toga, ugljikohidrati će spriječiti potrošnju bjelančevina za proizvodnju energiju – naime, bjelančevine su nam potrebnije za izgradnju tkiva.
U prehrani čovjeka ugljikohidrati čine najveći udio u ukupnom dnevnom unosu. Potrebno ih je konzumirati u svakom obroku. Kod sportaša je potreba za ugljikohidratima još izraženija. Međutim, potrebno je paziti na vrstu ugljikohidrata koji se unose. Tako će jednostavni ugljikohidrati (npr. obični šećer) u našem organizmu vrlo brzo sagorjeti te će tek kratkotrajno podići nivo energije. Štoviše, ovakav nagli skok energije će za posljedicu imati i nagli pad, odnosno brzi osjećaj umora i iscrpljenosti. Disaharidi su nešto složeniji ugljikohidrati. U ovu skupinu pripada fruktoza, koja treba nešto više vremena da se pretvori u glukozu. Najzahvalniji i najkorisniji su složeni ugljikohidrati, koji postupno povećavaju razinu glukoze u krvi te je održavaju stabilnom. Složene ugljikohidrate nalazimo u tjestenini, integralnim žitaricama, krumpiru i grahoricama.
Sportašima se preporuča do 65% ugljikohidrata u ukupnom dnevnom unosu kalorija. Udio ugljikohidrata koji se ne pretvori u energiju pohranjuje se u našem organizmu u obliku glikogena. To su tzv. energetske rezerve koje se aktiviraju prilikom značajnijih tjelesnih napora, što je osobito važno za sportaše.
MASTI
VITAMINIMasti su tvari koje grade naše stanične ovojnice, različita tkiva i organe. Vrlo su važne za prijenos i apsorpciju vitamina A, E, D i K. Tijelu je stoga za normalno funkcioniranje potreban određena zaliha tjelesne masti.
Za sportaše su masti važan izvor energije. Jedan gram masti proizvodi 9 kalorija. Međutim, valja imati na umu da se mast relativno sporo pretvara u energiju. Zato su masti korisne kod sportova izdržljivosti te aktivnosti slabijeg intenziteta, a dužega trajanja. Važno je paziti da se obrok bogat mastima unosi barem 4-6 sati prije treninga. Konzumacija masti prije ili tijekom treninga nepotrebno će opteretiti organizam, a neće dati potrebnu energiju.
Što se tiče vrsta masnoća, najbolje je koristiti nezasićene masne kiseline, koje nalazimo pretežno u namirnicama biljnoga porijekla (maslinovo, suncokretovo, laneno, repičino ulje). Vrlo zdrave polinezasićene masne kiseline nalazimo u ribi i ribljem ulju te u orašastim plodovima. Zasićene masnoće nalazimo uglavnom u namirnicama životinjskog porijekla (jaja, meso, maslac, mliječni proizvodi). Zbog njihovog štetnog utjecaja na zdravlje krvožilnog sustava (kolesterol), njihov bi unos valjalo strogo ograničiti.
Udio masti u prehrani sportaša bi trebao biti 25% ukupnog kalorijskog unosa.
Sportaši trebaju više energije, a metabolizam veće količine hrane zahtijeva povećane doze vitamina. Za pretvorbu hrane u energiju osobito su važni vitamini B skupine. Antioksidativni vitamini C i E važni su za neutralizaciju slobodnih radikala, koji se uslijed napornih i stresnih treninga pojačano stvaraju u našemu tijelu. Vitamin D je nužan za pravilan razvoj kosti i održavanje razine kalcija i fosfora. Sve to štiti sportaša od slabosti mišića. Najjednostavnije rečeno – sportaši imaju povećane potrebe za svim vitaminima. Ukoliko niste sigurni da prehranom dobivate dovoljno vitamina, sa svojim liječnikom razmotrite uzimanje prikladnog suplementa.
MINERALI
Minerali u našem tijelu omogućavaju brojne kemijske reakcije nužne za pravilno funkcioniranje organizma. O njima ovisi funkcija živčanog sustava, rad enzima, proizvodnja hormona te crvenih krvnih tjelešaca. Minerali se gube kroz tjelesne tekućine. Sportaši ih, prema tome, pojačano izlučuju znojenjem. Zbog toga kod sportaša postoje povećane potrebe za raznim mineralima. Ovisno o vrsti sporta i opterećenju, sportaši mogu trebati od 50% do čak nekoliko puta više minerala od ljudi koji se ne bave sportom!
Za dostatnu hidraciju nužan je određeni omjer minerala elektrolita – kalija, kalcija, magnezija i natrija. (više o elektrolitima pročitajte u istoimenom poglavlju).
Željezo pomaže opskrbiti tijelo kisikom. Nedostatak željeza uzrokuje umor i iscrpljenost. Svi sportaši imaju povećane potrebe za željezom, a riziku manjka su posebno podložne žene sportašice. Budući da je i višak željeza vrlo štetan, prije uzimanja suplementa dobro je učiniti pretrage krvi te se konzultirati s liječnikom.
Krom je vrlo važan za metabolizam masti, ugljikohidrata i bjelančevina. Cink sudjeluje u brojnim procesima i aktivira veliki broj enzima. Cink također ubrzava zacjeljivanje rana i obnovu tkiva. Selen je snažni antioksidant, koji će sanirati štetu nastalu napornim, stresnim treninzima.
GLIKOGEN
Glikogen je uskladišteni oblik ugljikohidrata u našem tijelu. Ugljikohidrati koje unosimo hranom dijelom se pretvaraju u energiju, koju zatim koristimo za rad / dnevne aktivnosti. Dio neiskorištenih ugljikohidrata se djelomično skladišti u obliku glikogena, najviše u jetri i mišićima.
Glikogen uskladišten u jetri je zapravo rezerva glukoze, koja se aktivira kada nam iz nekog razloga padne razina glukoze u krvi (npr. kod preskakanja obroka).
Nasuprot tomu, glikogen koji je uskladišten u mišićima aktivira se kod pojačanih fizičkih napora, odnosno služi kao pričuvni izvor energije. Stoga prehrana sportaša prije svega treba zadovoljiti potrebu tijela za ugljikohidratima. Posebno treba naglasiti potrebu nadoknade rezervi glikogena nakon napornog treninga. U obroku iza treninga, uz bjelančevine, važno je stoga uzeti i nešto ugljikohidrata, najbolje s visokim glikemijskim indeksom. To će omogućiti dvije stvari – organizam neće trošiti bjelančevine za nadoknadu potrošene energije, već za izgradnju i oporavak mišića. Drugo, dio ugljikohidrata će nadoknaditi iskorištene zalihe glikogena u mišićima.
INZULIN
Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a služi za regulaciju glukoze u krvi. Osim toga, inzulin pomaže metabolizam ugljikohidrata i masti u našem tijelu. Inzulin omogućuje opskrbu tkiva glukozom. Uz pomoć drugih hormona, inzulin određuje koliko je glukoze potrebno pretvoriti u energiju, a koliko pohraniti u obliku glikogena. U tijelu se nakon obroka povećava razina glukoze, a time se povećava i izlučivanje inzulina. Kada razina glukoze opadne (npr. nekoliko sati nakon jela), tijelo koristi pohranjene rezerve – glikogen.
Optimalno izlučivanje inzulina je izuzetno važno za održavanje stabilne razine energije. Tjelesna aktivnost troši glukozu, a time se smanjuje izlučivanje inzulina. Na taj se način smanjuju „skokovi“ razine energije. Može se reći da tjelesna aktivnost povoljno utječe na izlučivanje ovoga hormona te posljedično na razinu dostupne energije.
GLIKEMIJSKI INDEKS
Glikemijski indeks (skraćeno GI) je vrijednost koja označava učinak ugljikohidrata na razinu glukoze u krvi. Glikemijski indeks se razlikuje od namirnice do namirnice, a ovisi također i o načinu pripremanja hrane. Tako ista namirnica može imati različite glikemijske indekse u sirovom, kuhanom, prženom ili nekom drugom obliku. Referentni glikemijski indeks je 100, što predstavlja čistu glukozu. (npr. dekstroza ili grožđani šećer)
Glikemijski indeks predstavlja ukupan rast glukoze u krvi nakon određene vrste hrane, kao i brzinu kojom se to događa. Hrana s visokim GI-om tako uzrokuje brzi skok glukoze u krvi.
Namirnice prema GI-u dijelimo u tri osnovne skupine:
- Namirnice s niskim GI-om – manji od 55 (grahorice, orašasti plodovi, većina integralnih žitarica, smeđa riža, većina povrća i voća, gljive)
- Namirnice sa umjerenim GI-om – 55-70 (integralna pšenica, krumpir kuhan u kori, grožđice, banana, sladoled)
- Namirnice s visokim GI-om – 70-100 (bijeli kruh i peciva, bijela riža, corn flakes, krumpir, šećer)
Napomena: hrana koja sadrži pretežno bjelančevine ili masti ima vrlo nizak GI ili ga uopće nema – odnosno ne utječe na porast glukoze u krvi.
Općenito, prehrana sportaša bi trebala dati prednost ugljikohidratima s nižim GI-om, jer one sporije podižu razinu glukoze u krvi te održavaju stabilnu razinu energije. Međutim, nakon napornog treninga (kada se pojačano troši glukoza) dobro je posegnuti za ugljikohidratima visokog GI-a. Sportaši često u tu svrhu koriste dekstrozu ili grožđani šećer, čime gotovo trenutačno nadoknađuju manjak glukoze u krvi, ali i potrošene zalihe glikogena.
Prehrana prije jutarnjeg treninga ili utrke
Za doručak, 90-120 minuta prije nastupa dobro je komzumirati oko 500 kcal,najbolje u obliku peciva s medom, pekmezom ili čokoladnim namazom, musli s voćem, orašastim plodovima i mlijekom, milk-shake od banane s medom i sl. Naglasak bi trebao biti na ugljikohidratima (žitarice, voće) kombiniranim s manjom količinom proteina (mlijeko, svježi sir i sl.) u omjeru 3:1. Uz doručak preporučljivo je popiti još pola litre. Dobar izbor može biti čaj s medom, izotonični napitak ili voćni sok kao dobra kombinacija ugljikohidrata i tekućine.
Mnogi trkači obavezno ujutro popiju barem šalicu kave. Osim kao sredstvo za razbuđivanje, kofein omogućava otvaranje zaliha energije (ubrzava razgradnju masti i proizvodnju energije iz tog izvora) te doprinosi izdržljivosti, ali ima i diuretsko djelovanje.
Ako trening ili utrka počinje kasnije u danu, najmanje 4 sata prije treninga možete uzeti jedan od glavnih obroka, npr. ručak. Ovakav obrok može biti nešto obilniji (do 1000 kalorija), ali je važno da sadrži ugljikohidrate sa sporim otpuštanjem – npr. tjestenina, integralna riža ili krumpir pečen u kori. Uz to može ići nemasno meso ili riba, pripremljeni s malo masnoća, umak od rajčice ili zeleno lisnato povrće, a za desert neko voće. Naravno, namirnice možete mijenjati prema vlastitim afinitetima, ali je važno da omjer makronutrijenata bude otprilike sličan navedenomu.
Dva sata prije treninga je izvrsno vrijeme za lagani obrok baziran na ugljikohidratima niskog glikemijskog indeksa, do najviše 500 kalorija. Uzet ćete ga u slučaju da ste zadnji veći obrok imali prije više od 3 sata.
Prijedlog recepta: zobena kaša s obranim mlijekom, 20 g badema, 2 dl svježeg soka od naranče, pecivo od cjelovitog zrna.
Jedan sat prije treninga trebate uzeti tekući obrok bogat ugljikohidratima. U tu su svrhu idealni smoothieji, koje možete pripremiti od obranoga mlijeka s dodatkom voća i nekog zaslađivača (ne šećera!).
Prijedlog recepta: banana, 2 dl obranoga mlijeka, cimet, đumbir. Za zaslađivanje upotrijebite fruktozu ili steviju. (1-2 smokve će također izvrsno poslužiti kao zaslađivač!)
Prije treninga ne koristite ugljikohidrate visokog glikemijskog indeksa, a to uključuje šećer i slatkiše. Oni će vam trenutno podići razinu energije, ali učinak će biti samo kratkotrajan. Šećer će isprovocirati lučenje inzulina, a on će naglo spustiti razinu glukoze u krvi i čak sagorjeti rezerve glikogena. To će rezultirati naglim padom energije i osjećajem slabosti.
Obroci prije treninga ne smiju biti obilni, kako ne biste preopteretili probavu. Umjesto da vam da potrebnu energiju, pun želudac će vas usporiti i uspavati. Najmanje 4-5 sati prije treninga treba izbjeći obroke bogate mastima (npr. hamburger ili pizza s puno sira).
Prehrana za vrijeme treninga ili utrke
Tridesetak grama ugljikohidrata po satu se uzima kao osnovna mjera koja je potrebna baš svakom dugoprugašu. Za treninge duže od 2 sata maratoncu je potrebno između 30 i 60 grama ugljikohidrata po satu treninga. Na raspolaganju vam stoji izuzetno velik izbor „grickalica“ koje možete ponijeti sa sobom pa je važno da pronađete onu koja vam najbolje odgovara, koju vam je najlakše konzumirati u pokretu i koja najbolje odgovara vašem probavom sustavu pod naporom. Izbor se sastoji od industrijskih energetskih pripravaka poput gelova, pločica i tableta grožđanog šećera, a može vam poslužiti i čitav uobičajenih prehrambenih namirnica poput meda, suhog voća (grožđice, sušene marelice, smokve, banane) u kombinaciji sa orašastim plodovima (badem, orah, lješnjak), limun ili naranča + kocka šećera, banane, čokolade, suhi keksi, krekeri, pločica od žitarica, gumeni bomboni, čokoladno mlijeko i sl.
Prehrana nakon treninga ili utrke
Odmah poslije treninga ili najkasnije unutar jednog sata nakon treninga, potrebno je uzeti obrok bogat bjelančevinama. Kako bi se nadoknadio potrošeni glikogen, uz bjelančevine ćete trebati i nešto ugljikohidrata. Tu će dobro doći malo ugljikohidrata visokog glikemijskog indeksa, npr. žlica meda, dekstroza, slatka voćka ili neki slatkiš. Tako ćete trenutno nadoknaditi iscrpljene zalihe glikogena pa tijelo neće za stvaranje energije trošiti bjelančevine, koje su potrebnije za oporavak mišića.
Mnogi sportaši nakon treninga posežu za whey proteinom. To je dobra odluka, jer se whey brzo razgrađuje i tako brzo regenerira umorne mišiće. Bjelančevine možete dobiti i u obliku odreska, jaja, ribe ili posnoga sira. Ako je riječ o večernjem treningu ili utrci, prije spavanja možete uzeti lakši, tekući obrok baziran na bjelančevinama.
Prijedlog recepta1: pileća prsa na žaru, salata od slanutka, integralno pecivo, 1 jabuka.
Prijedlog recepta 2: smoothie od obranog mlijeka, posnoga sira, banane, žlice meda i 2 lista blitve.
Ako iz nekog razloga nemate mogućnost uzeti pravi obrok unutar jednog sata nakon treninga (npr. ne stignete do kuće do tada), dobro će vam poslužiti i čokoladno mlijeko! Tako ćete uz mliječne bjelančevine dobiti i ugljikohidrate, ali i elektrolite – kalcij, magnezij, kalij i natrij.
Autor: Hrvoje Belušić