Plogging je relativno nov fitness trend nastao u Švedskoj, koji se u kratkom vremenu proširio diljem planete pa je prema riječima idejnog začetnika ovog pokreta Erika Ahlströma – “Antarktika je još jedino mjesto gdje se nije ploggiralo“. Plogging je termin nastao spajanjem švedske riječi “plocka upp”, tj. „sakupljati“ (smeće) te riječi „jogging“ (trčati) i savršeno opisuje koncept koji označava spoj trčanja i sakupljanja otpada koji se može pronaći po putu. Dovoljno je reći kako čak 75% populacije u Švedskoj zna za ovaj pojam, mnogi od njih probali su ovakav način trčanja barem jednom, a riječ „Plogga“ ušla je u riječnik švedskog jezika.
Ahlstöm je osmislio i počeo prakticirati koncept ploggiranja 2016. godine i time postao njegov prvi ambasador. Pravu popularizaciju ovaj način rekreacije doživio je 2018. godine kada je sve više medija počelo pratiti njegovo širenje u gotovo svim zemljama te je velik broj rekreativnih trkača počelo organizirano ploggati. Mnogi iz čiste znatiželje, ali ponajviše zbog poruke koju nosi.
Ljepota ploggiranja je u tome što ne zahtjeva posebnu opremu (osim rukavica i vreće za smeće te malo dobre volje i brige za okoliš), što omogućava svakome da svoj doprinos očuvanju čistog okoliša daje na ovakav način. S druge strane ideja ploggiranja nije samo da ploggeri trebaju pokupiti sav otpad na koji naiđu, jer se ne smije zanemariti ideja trčanja i kontinuiranog kretanja koje je sastavni dio te aktivnosti. No, samo zaustavljanje i sagibanje, kako bi se sakupio otpad, daju ploggiranju dodatni aspekt tjelovježbe kojeg pri klasičnom trčanju nema.
Druga stvar koju ploggiranje nosi je zabavni aspekt koji donosi pronalazak raznog „blaga“ kojim se trkači hvale na društvenim mrežama, a koje predstavlja konkretan pozitivan efekt na okoliš nakon uspješnog „lova na otpad“. Očišćena plaža, zelena površina ili park za djecu samo su mali dio onoga što čime se mogu pohvaliti. Upravo taj zabavni dio plogginga, uz odgovorno ponašanje i brigu za okoliš, uvelike doprinosi njegovom brzom širenju i popularizaciji.
„Trčanje s ciljem“ – kako plogging naziva sam Ahlström, danas je važnije nego ikad prije, jer se svijet nalazi na prekretnici kada govorimo o očuvanju okoliša. Možda na prvu možemo reći kako ovakav način rekreativnog trčanja i skupljanja otpada ne može učiniti veliku razliku na globalnoj razini, ali je li to zapravo točno? Upravo je svijest da i malim pomakom poput ploggiranja, gdje na zdrav i zabavan način pomažemo u očuvanju okoliša, možemo promijeniti negativan utjecaj ljudi na okoliš. Već postoji inicijativa da upravo plogging postane službeni sport koji će imati svoja natjecanja i klubove, a širenje svijesti o manje otpada sastavni dio svijeta sporta.
Plogging entuzijasti na kraju postavljaju pitanje: Zašto ne biste, dok radite svoju omiljenu aktivnost i činite dobro za svoje zdravlje, učinili nešto dobro i za okoliš?
Doista zašto ne bismo…
Ukoliko ste se zainteresirali, ali ne znate kako krenuti s ploggiranjem, dođite u subotu 15.6. u Park Maksimir (kod Švicarske kuće) gdje će u sklopu “Švedskog dočeka ljeta” biti organiziran plogging događaj. Prijave su otvorene na www.trcanje.hr/prijave-za-sudjelovanje-plogging/ .
Više o ploggingu i osnivaču Eriku Ahlströmu potražite na spark.adobe.com/page/i4iKpksF47Qkm/.
Trebate se prijaviti za objavu komentara.