Periodizacija sportskog treninga – srednjeročno i kratkoročno planiranje

Srednjeročno planiranje i programiranje treninga  najčešće se odnosi na olimpijski ciklus tj. 4 godine. U prve dvije godine ciklusa provodi se prošireni pripremni period treninga. Treningom se prvenstveno utječe na povećanje bazičnog funkcionalno-motoričkog statusa sportaša te na usavršavanje i automatiziranje ekonomičnijih tehničkih i taktičkih znanja uz odgovarajući razvoj specijalne funkcionalne i motoričke pripreme. U trećoj godini se koristi struktura treninga i sustav natjecanja kakav se planira za olimpijsku godinu. U četvrtoj godini se realizira provjereni model treninga koji osigurava visoki nivo sportskog rezultata na olimpijskom natjecanju.

- Oglas -

Tablica 1. Četverogodišnji plan treninga za kandidate atletskog tima SSSR za Olimpijske igre 1984 – srednje i duge pruge (prema Bompa 2005.)

ta1

ta2

U olimpijskom ciklusu treninga potrebno je stalno uvećanje relativnog volumena opterećenja. Dakle u svakom narednom makrociklusu relativni volumen opterećenja poprima veće vrijednosti u pripremnom, natjecateljskom i završnom periodu, što znači da se svake slijedeće godine starta sa većim opterećenjem.

sl3

Slika 3. Diferencijalne karakteristike opterećenja u četverogodišnjem ciklusu (Levin, 1974.)

Kratkoročno planiranje i programiranje

Kratkoročno planiranje i programirane treninga najčešće se odnosi na vremenski period od godine dana, planira se u okviru jednog (monociklus) ili više (bi-ciklus, tri-ciklus) trenažnih makrociklusa. Svaki makrociklus sadrži tri osnovna perioda: pripremni, natjecateljski i prijelazni. Broj natjecateljskih sezona određuje unutrašnju strukturu perioda godišnjeg ciklusa. Ako imamo jedan natjecateljski period radi se o mono-ciklusnoj periodizaciji, bi-ciklusna periodizacija se koristi kada imamo dvije natjecateljske sezone između kojih se nalazi drugi pripremni period, a ako su natjecanja tijekom čitave godine onda godišnji ciklus strukturiramo u tri makro ciklusa pa je to tri-ciklusna periodizacija.

Za početnike i juniore se uglavnom koristi mono-ciklična periodizacija, dok se bi-ciklična i tri-ciklična uglavnom koriste za iskusne, napredne i sportaše internacionalnog razreda. Što je veći udio komponente izdržljivosti (aerobne komponente) u disciplini, to su glavna natjecanja rjeđa. Za najbolji rezultat, maratonac bi trebao planirati samo jedan vrhunac godišnje. Da bi što efikasnije izradili kratkoročni plan i program treninga moramo definirati slijedeće elemente:

  1. Moramo utvrditi globalne i parcijalne ciljeve u pojedinim vremenskim segmentima plana
  2. Moramo definirati inicijalno stanje te prognozirati tranzitivno i finalno stanje
  3. Moramo definirati periodizaciju u makrociklusu i etapa u pripremnom, natjecateljskom i prijelaznom periodu
  4. Moramo definirati lokalitete gdje će se realizirati planirano
  5. Moramo definirati kalendar natjecanja i istaknuti glavna
  6. Utvrditi distribuciju globalnog opterećenja i komponenata intenziteta i ekstenziteta
  7. Moramo odrediti vremenske točke za kontrolu efekata treninga i sportske forme
  8. Moramo predvidjeti odgovarajući broj pomoćnih trenažnih potprograma za slučaj da trenažni proces krene neželjenim tokom

sl4

Slika 4. Monociklusni godišnji plan

U idućem nastavku pišemo o tekućem i operativnom planiranju.

Piše: Siniša Ivanković

Pogledajte komentare (0)

Odgovori

Na vrh stranice