Trčanje se smatra aktivnošću koja ima puno pozitivni utjecaj na zdravstveno stanje osobe. Osim pozitivnog utjecaja na zdravlje postoje i negativni efekti trčanja na zdravlje.
Najčešće se spominju stanja koja su dovela do iznenadne smrti trkača na treningu ili tijekom utrke, a obično su vezane uz kardiovaskularnu patologiju. Nasreću, one su rijetke, a ono što najviše muči trkače su ozljede sustava za kretanje, ozljede tetiva, mišića, ligamenata i ostalih zglobnih struktura.
Trkači su među sportašima koji treniraju sportove izdržljivosti među najozlijeđenijima.
Smatra se da tijekom godine, više od 70 % trkača imaju bar neki oblik ozljede, a kod onih koji treniraju za maraton čak i 90 %. Kod lokacije ozljede najčešće mjesto ozljede je koljeno (25-30 %), zatim potkoljenica (20 %), teći je sindrom iliotibijalne tetive (10 %), četvrta Ahilova tetiva (10 %), a peto stopalo (10 %).
Kada govorimo o ozljedi u ovom slučaju ona se definira kao stanje koje smanjuje mogućnost ili onemogućava treniranje ili natjecanje u trajanju od najmanje 7 dana.
Prvo se ozljedi struktura koja je u osobe koja je ozlijeđena najslabija u biomehaničkom lancu te osobe, a najbolji predskazatelj neke ozljede je prošla ozljeda na tom istom mjestu što znači da je to mjesto i dalje slabo.
Početnici u trčanju se češće ozljeđuju od trkača koji trče 3 ili više godina.
Najčešći uzrok ozljeda je “too much, too soon” princip što bi značila da se volumen ili intenzitet trčanja povećava prerano i previše u odnosu na trenutne mogućnosti sustava za kretanje da podnese takvo naglo opterećenje.
Razlike u načinima treniranja doprinose ozljedama. Tako se utvrdilo da treninzi brzine povećavaju, a intervalni treninzi smanjuju mogućnost ozljede. Visoka tjedna kilometraža i ponovno započinjanje trčanja nakon duže stanke su također povezani s ozljedama.
Psihološki faktori također imaju veliki utjecaj na nastanak ozljeda, psihološki profil ambicioznih osoba ih predodređuje za nastanak ozljede jer zbog želje za bržim uspjehom pokušaju ubrzati proces.
Najbolji način bavljenja s trkačkom ozljedom je prevencija i odmor. Nije dovoljno samo trčati, potrebno se je i odmarati te osim trčanja raditi i vježbe snage, propriocepcije, kombinirati i druge sportove ponekad.
Sve navedene činjenice nam mogu poslužiti da trčimo što zadovoljnije i duže, u što boljem zdravstvenom stanju te da trčanje osim hobija ima i druge povoljne učinke po fizičko i psihičko zdravlje.
Piše: Pavao Vlahek, dr.sc. Pavao Vlahek, dr. med., FEBPRM, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
dr. Vlahek je 13.10.2022. održao predavanje pod nazivom “Trčanje i ozljede” koje je omogućila potpora Grada Zagreba. Donosimo vam snimku cijelog predavanja.
Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovoga dokumenta u isključivoj je odgovornosti DŠR Aktivan život i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.
