Utrke na milju (1609 m) u Hrvatskoj nisu popularne i slobodno možemo reći da se skoro i ne trče. Teško je reći zašto pa možemo samo nagađati. U svijetu stadionske atletike izgurala ju je dionica na 1500 m, a u cestovnom trčanju vrlo vjerojatno zato što je „prekratka“ po mišljenju trkača rekreativaca. Najkraće što naši rekreativci vole trčati je 5K.
No usprkos tome, zavirili smo u povijest i došli do saznanja da se milja tu i tamo trčala i da ima jedna koja će ove godine doći do svog jubilarnog 20. izdanja.
Utrka s najviše staža tj. izdanja održava se u Slavonskom Brodu, nekada na stadionu kod Save, a od 2008. na stadionu „Stanko Vlajnić-Dida“. Utrka je pokrenuta davne 1984. godine i održala se do danas uz nekoliko višegodišnjih stanki.
U posjedu smo biltena ili kako to autori zovu „povjesnice“ utrke u kojoj su navedeni brojni zanimljivi podaci općenito o milji te o ovoj utrci. Autori biltena su Božica Rajković, Anto Ravlić i Mladen Tadić – Tašo, a mi vam ispod prenosimo neke dijelove.
Povijesni podaci
Prvi podaci o trčanju na milju datiraju iz 1778. godine kada se izvjesni mesar Valopl iz New Marketa (Engleska) nadmetao s poznatim “profesionalcem” Popom. Rezultat pobjednika je zabilježen kao 4 minute i 30 sekundi.
U Hrvatskoj se trčanje na milju spominje u riječkom “Novom listu” kao najava sportskog natjecanja 11. lipnja 1914. godine na Kantridi u organizaciji HŠK “Viktorija” sa Sušaka.
Svjetski rekord u trčanju na milju drži Hicham El Guerrouj iz Maroka s 3:43,13 postignut 7. srpnja 1999. godine u Rimu.
Najbrži europljanin na milju je Steve Cram s rezultatom 3:46,32 postignutom u Oslu 1985. godine.
Hrvatski rekord na jednu milju drži Branko Zorko sa 3:52,64 postignut 5. kolovoza 1998. godine u Stocholmu.
Svjetski rekord za žene s 4:12.33, postavila je Sifan Hassan u Monaku 12. srpnja 2019.
Zanimljivo je da Hrvatski atletski savez na svojim web stranicama nema evidentran državni rekord u trčanju na milju za žene.
Brodska utrka
Ova disciplina je odabrana budući da se u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji ova disciplina nije trčala iako se o njoj vode službeni svjetski, europski i nacionalni rekordi.
Pogodna je za održavanje budući da se na atletskoj stazi trči puna 4 kruga i 9 metara što odgovara prosječnim sposobnostima gotovo svakog čovjeka koji se bavio ili bavi trčanjem.
Utrka je prvenstveno organizirana zbog okupljanja, druženja, dok je rezultat manje bitan jer je cilj okupiti i one koji se više ne bave trčanjem. Ipak treba spomenuti da je prvi pobjednik utrke na jednu milju bio Mladen Grgić, član AK Dinamo Zagreb s rezultatom 4:24,0.
Prva slavonskobrodska utrka na milju održana je 17. lipnja 1984. godine na stadionu kraj Save, a nastupilo je 7 natjecatelja. Zamisao o održavanju utrke na milju bio je pokušaj okupljanja atletičara i prijatelja atletike koji su zbog školovanja i posla napustili tadašnji Atletski klub „BSK“.
Utrke na milju su od tada organizirane svake godine sve do 1989. godine i bile su poznate pod nazivom „utrke za palačinke“. Po završetku Domovinskog rata, nakon osam godina prekida 25. listopada 1997. godine održana je na stadionu kraj Save u Slavonskom Brodu 7. tradicionalna utrka na milju.
Od 2008. godine kada je postavljena tartan atletska staza trči se na stadionu „Stanko Vlajnić-Dida“.
Rekord utrke drži Goran Raičević iz AK “Partizan” Beograd (Srbija) s 4:14,0 postignut 30. rujna 1989. godine istrčan na stazi prekrivenoj šljakom na stadionu kraj Save.
Tradiciju trčanja na milju u Slavonskom Brodu obnovila je i održava Udruga za rekreativno cestovno i planinsko trčanje TK „Brace“.
Pobjednici utrke
1. izdanje (1984.) – Mladen Grgić (1959.) AK „BSK“, Slavonski Brod 4:24,0
2. izdanje (1985.) – Ivica Klem (1963.) AK „BSK“, Slavonski Brod 4:20,0
3. izdanje (1986.) – Mijo Šišić (1960.) AK „BSK“, Slavonski Brod 4:37,0
4. izdanje (1987.) – Ivica Klem (1963.) AK „BSK“, Slavonski Brod 4:24,8
5. izdanje (1988.) – Milovan Karas (1960.) AK „Vukovar 80“, Vukovar 4:26,6
6. izdanje (1989.) – Goran Raičević (1963.) AK „Partizan“, Beograd 4:14,0
7. izdanje (1997.) – Zoran Rupil (1963.) AK „Marsonia“, Slavonski Brod 5:35,0
8. izdanje (2008.) – Josip Opačak (1993.) AK „Marsonia“, Slavonski Brod 4:54,3
9. izdanje (2010.) – Drago Folvačni (1955.) TK „Brace“, Slavonski Brod 6:07,0
10. izdanje (2011.) – Drago Pišonić (1970.) „Hrvatski sokol“, Nova Kapela 5:39,8
11. izdanje (2012.) – Antonio Martić (1988.) TK „Brace“, Slavonski Brod 5:37,1
12. izdanje (2013.) – Vlatko Prebeg (1970.) TK „Brace“, Slavonski Brod 5:39,5
13. izdanje (2014.) – Krešimir Šimić (1988.) TK „Brace“, Slavonski Brod 5:38,4
14. izdanje (2015.) – Dejan Radanac (1985.) AK „Sljeme“, Zagreb 5:10,2
15. izdanje (2016.) – Ivan Klaić (2000.) KK „Slavonski Brod 1946“ 5:49,4
16. izdanje (2017.) – Zrinoslav Kekez (2001.) AK „Marsonia“, Slavonski Brod 5:10,0
17. izdanje (2018.) – Zrinoslav Kekez (2001.), AK Marsonia, Slavonski Brod, 5:11,71
18. izdanje (2019.) – Luka Martinović (2002.), AK Marsonia , Slavonski Brod, 5:37,01
19. izdanje (2021.) – Luka Martinović (2002.) AK Marsonia, Slavonski Brod 4:41,79
Ostale hrvatske utrke na milju
U kratkoj anketi koju smo emailom poslali trenutnim organizatorima utrka u Hrvatskoj dobili smo informacije da su se utrke na milju još organizirale i u
- Zadru – Zadarska milja
- Varaždinu – Milja oko Starog grada
- Križevcima
- Karlovcu – Karlovačka milja (nepotpuna duljina 1579 m !)
Osim klasičnih milja, zadnjih godina se u svijetu pa i kod nas pojavila “disciplina” beer mile iliti pivska milja koja ima koncept ispijanja piva prije svakog kruga od 400 m.
Zagrebačka milja
U Zagrebu se priprema (prva?) utrka na milju (Zagrebačka milja) koja će se održati u nedjelju 4.9.2022. u 9h na Sveučilišnoj livadi kod zagrebačkih fontana preko puta zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Utrka ima nekoliko zanimljivosti:
- nema grupni start nego kronometarski u parovima
- trči se pješačkom stazom oko fontana (ne po cesti)
- trče se dva kruga
- osim pojedinačne utrke ima i utrka parova, timska utrka i dječje utrke (na pola milje)
Info i prijave za utrku Zagrebačka milja nalaze se na www.zagreb.run/utrke/zagrebacka-milja/
