Za koliko ćeš završiti polumaraton? A maraton? Koliko smo točni u kalibraciji svojih rezultata? Koji sve faktori utječu na našu procjenu? Skupina znanstvenika odlučila je napraviti istraživanje.
Kada se počnemo baviti nekom fizičkom aktivnošću, neminovno si postavljamo pitanje koliko ćemo biti dobri u izvođenju te aktivnosti. Zapravo, ponekad je upravo ta samoprocjena razlog zašto smo se odlučili za trčanje, a ne mačevanje ili šah. I što se ozbiljnije bacimo na treniranje, predviđanja performansi postaju sve važnija kako bismo si mogli postaviti realne ciljeve, one temeljene na realnim sposobnostima i očekivanim ishodima, a koji u konačnici vode ka uspjehu, samopouzdanju i motivaciji.
Provedeno je nekoliko istraživanja za predviđanje rezultata primjenom mjerenja treninga, sastava tijela i iskustva temeljenog na prethodnim najboljim osobnim vremenima, ali mnogo je manje truda uloženo u razumijevanje koliko su točno trkači sami predvidjeli svoj rezultat. Ova ekipa znanstvenika istraživala je učinke iskustva, spola i dobi na predviđanje nastupa na polumaratonu. Koristili su javno dostupne rezultate i demografske podatke, koje su kombinirali s predviđenim vremenima završetka (koje trkači predaju organizatorima prilikom registracije). Ova predviđena vremena završetka utrke organizatori koriste kako bi predvidjeli protok trkača kroz različite dijelove staze s kulminacijom na cilju. S obzirom na logistički uvid koji ta predviđanja mogu pružiti, ona su posebno korisna za organizaciju velikih, masovnih utrka i redovito se prikupljaju na takvim događanjima.
U ovom konkretnom slučaju u pitanju je bio polumaraton u Alloi, a podaci su se skupljali od 2009. do 2015. (isključujući 2010 za koju nisu bili dostupni podaci o predviđanjima). Cilj ove studije bio je identificirati varijable koje utječu na kalibraciju trčanja kako bi se trkačima, trenerima i organizatorima utrka omogućilo bolje razumijevanje procesa koji utječu na svijest o učinku.
Što su očekivali?
Vjerojatno i Vi već imate svoju hipotezu u glavi koja se sigurno ne razlikuje puno od očekivanja ove ekipe znanstvenika. Naime, očekivali su da će “klupski” trkači biti bolje kalibrirani od samostalnih. Pretpostavili su i da će trkači koji su više puta završili utrku biti precizniji u svojim predviđanjima u kasnijim utrkama, za razliku od onih koje su istrčali prije. Očekivali su također da će žene biti bolje kalibrirane od muškaraca. U nekim slučajevima su bili u pravu.
Na temelju istraživanja predikcije indeksa tjelesne mase, predvidjelo se da će žene biti puno točnije u svojim predviđanjima jer su bile točnije u pogađanju svog BMI, dakle svjesnije svoga tijela. Naime, muškarci su se češće svrstavali unutar zdravog raspona tjelesne mase, dok su mjerenja pokazivala da spadaju u razred prekomjerne težine.
Postoji i kompleksna povezanost dobi i metakognicije. Naime, jasno je da će stariji trkači imati više kilometara u nogama pa će samim time moći i bolje procijeniti svoj rezultat, no tu u jednadžbu dolazi i moment starenja, odnosno pitanje donosi li starenje i neke fizičke probleme ili trkačke boljke koje onda predstavljaju smetnju kod predviđanja rezultata.
Rezutati
Solo trkači i klupski trkači potvrdili su početnu hipotezu. Zaista, trkači koji trče u klubovima točnije su prognozirali svoja vremena, dok su “solisti” imali poprilične odmake od ostvarenih rezultata i svoja vremena predviđali i puno bržima, i puno sporijima.
Žene su bile iznenađenje. Ili su to možda bili muškarci? U svakom slučaju, hipoteza nije potvrđena i ispostavilo se da su trkačice puno samouvjerenije od trkača te su svoje rezultate predviđale precijenjivački. Bile su sporije nego što su mislile da će biti. Muškarci su, suprotno hipotezi, bili puno točniji u svojim predviđanjima.
Što se pak dobne razlike tiče, kako je rasla dob, tako je rasla i točnost predviđanja. Predviđanja su bila točnija što su trkači bili stariji i zapravo su se razlike vidjele samo u krajnjim razredima predviđanja (ispod 90 min i preko 150 min) gdje su se stariji trkači podcjenjivali u nižem razredu, a precjenjivali u višem – u odnosu na mlađe trkače.
Cijelo istraživanje dostupno je ovdje.
Uredništvo portala
