Ako trčite duže vrijeme, ili pak gledate utrke, pogotovo u cilju, sigurno ste bili svjedocima kako se netko od natjecatelja odjednom izgubi tlo pod nogama, sruši se ili uvriježeno govoreći, „kolabira“.
Većina nas koji se krećemo po trkama smo nekako naviknuti da je to stanje iscrpljenosti trkača i ne pomislimo odmah da se radi o mogućem infarktu ili sličnom stanju. Većina koja pomaže trkaču reagira sa polijeganjem istog sa strane, dizanjem nogu iznad razine tijela ili davanjem tekućine, do dolaska stručne medicinske pomoći.
Koji su mogući uzroci kolapsa?
Poznati južnoafrički znanstvenik Tim Noakes, autor „trkačke Biblije“ „Lore of running“, sa svojim suradnicima je prije nekoliko godina sumirao uzroke „exercise-associated collapse“ (kolapsa vezanog uz tjelesnu aktivnost, po naški kolabiranja) te prezentirao iste u radu objavljenom u uglednom znanstvenom časopisu „British Journal of Sports Medicine“.
Pa krenimo redom…
Posturalna hipotenzija
Najčešći uzrok kolapsa, a na sreću i najbezazleniji. Posturalna hipotenzija je pad krvnog tlaka vezan uz tjelesnu aktivnost u naporu. Prilikom trčanja vaše srce pumpa velike količine krvi za potrebe tijela u kretanju, a krvni tlak je visok. S druge strane mišići nogu u pokretu djeluju kao pumpa koja vraća velike količine krvi natrag prema tijelu u visokom ritmu. Kada stignete u cilj, usporite i stanete, dolazi do naglog pada krvnog tlaka u tijelu, a time i dostave krvi u mozak pa on ostaje kraće vrijeme s manjim tlakom, a to se manifestira simptomima u rasponu od blaže omaglice do nesvjestice i kolapsa. Većina koja će priskočiti u pomoć će učiniti dobru stvar, a to je polijeganje osobe u vodoravni položaj i dizanje nogu iznad razine tijela te davanje tekućine (kada je osoba pri svijesti, naravno.)
Toplinski udar
Događa se u većini slučajeva prilikom trčanja u toplim, a pogotovo vlažnim uvjetima. Prilikom tjelesne aktivnosti, tijelo stvara toplinu koje se pokušava riješiti na nekoliko načina. Ukoliko mu to ne uspije, dolazi do pregrijavanja tijela i raznih simptoma poput vrtoglavice, omaglice, nagona na povraćanje i konačno kolapsa. Dehidracija doprinosi bržem pojavljivanju simptoma jer je znojenje jedan od načina gubitka viška topline, a ukoliko nema dovoljno tekućine, taj mehanizam gubitka topline ne djeluje.
Toplinski udar nije isto što i sunčanica jer toplinski udar nastaje i za oblačnog dana, u uvjetima visokih temperatura i vlage.
Osnovna pomoć uključuje sklanjanje osoba u hladniji prostor, davanje hladnijih napitaka (ukoliko je osoba pri svijesti i ne povraća joj se) i traženje stručne medicinske pomoći.
Na velikim ultramaratonima za koje se zna da će izazvati toplinski udar, organizator ima pripremljene velike boxove s ledom u koje sjedne ili legne trkač sa znakovima toplinskog udara pa kad se ohladi, može nastaviti dalje. Čini se paradoksalno da se osobu koja se „trese od hladnoće“ na vrućini, uroni u kantu s ledom, no to je upravo postupak koji treba učiniti.
Hiponatremija
Hiponatremija ili manjak natrija u tijelu se isto manifestira sa sličnim simptomima. To stanje je češće u sporijih trkača, a pogotovo na utrkama maratona ili ultramaratona gdje zbog sporijeg tempa imaju više vremena uzimati tekućinu i u većoj količini pogotovo ako se uzima samo voda. Naime, znojenjem se gubi natrij iz tijela. Ako uzimamo samo vodu kao tekućinu, nadoknađujemo tekućinu, ali dodatno razrjeđujemo natrij u tijelu. (npr. Uzmete čašu soka i popijete je do pola. Pa da nadoknadite tekućinu dolijete vode. Opet ćete imati punu čašu, ali razrijeđenog soka. Pa otpijete pola čaše i dolijete vodu. Na taj način je količina tekućine ista, ali su tvari koje su činile originalni sok razrijeđene i sok sve blijeđi. Tako je i sa natrijem u tijelu i nadoknadom čistom vodom.)
Kkao je natrij najvažniji elektrolit u tijelu, smanjenjem njegove koncentracije dolazi do poremećaja tjelesnih funkcija. Zato je uvijek važno uzimati izotonički napitak, a on po definiciji treba sadržavati natrij. Ili pak vodu i hranu koja sadrži natrij (najčešće nešto slano).
Ukoliko se radi o hiponatremiji tada će trebati posao prepustiti medicinskoj službi koja će putem intravenske nadoknade tekućine pokušati uspostaviti elektrolitnu ravnotežu.
Srčane tegobe
U manjem broju slučajeva dolazi zbog kolapsa usllijed raznih srčanih tegoba, ali u tom su slučaju to stanja koja zahtijevaju hitnu i ozbiljnu medicinsku pomoć. Ne događaju se isključivo početnicima i neiskusnim trkačima, već i zdravim, istreniranim rekreativcima i natjecateljima. Da bi se to spriječilo potrebno je prije uključivanja u sport napraviti jedan sistematski pregled liječnika interniste ili pak barem jednom godišnje isti pregled da bi se isključio mogući potencijalni uzrok srčanih tegoba koje bi mogle dovesti do neželjenih posljedica.
Obilaženje doktora je, vjerojatno gnjavaža, traženje uputnica ili plaćanje privatnih pregleda, no ako se tolika važnost prilaže izboru tenisica i raznoraznih djelujučih i nedjelujućih suplemenata, jednom godišnje pregled liječnika ne bi trebao biti tolika gnjavaža.
Ako ništa drugo, otiđite na pregled i poštedite nas barem memorijalnih trka.
piše: dr. med. Pavao Vlahek
