Sada čitate
Karakteristike i ozljede elitnih ultramaratonaca

Karakteristike i ozljede elitnih ultramaratonaca

O ultramaratonu smo pisali u prijašnjim tekstovima, a novijim trkačima i čitateljima portala možda je promaknula činjenica da je Svjetsko prvenstvo jedne od ultramaratonskih disciplina održano 2018. u Hrvatskoj.

- Oglas -

U okolici kompleksa Life Class Termi Sveti Martin u Međimurju, održano je u rujnu 2018. Svjetsko prvenstvo u trčanju na 100 km.

 O rezultatima i povijesnom uspjehu hrvatskih ultramaratonki možete pročitati ja Jutarnjem, a o utrci iz perspektive organizatora pak ovdje.

Tema ovog teksta su rezultati istraživanja koje je provedeno u sklopu prvenstva od strane autora ovog teksta, a ispitanici su bili elitni ultramaratonci iz 41 zemlje svijeta jer na takva prvenstva dolaze samo najbolji kroz selekcije svojih atletskih saveza. 

Istraživanje je donijelo neke nove i zanimljive, do tada nepoznate podatke pa ćemo prezentirati neke.

Osnovni podaci

  • Od onih koju su sudjelovali bilo je 39% žena i 61% muškaraca.
  • Prosječna dob je bila 42,7 godina, prosječna visina 171 cm, a težina 60 kg.
  • U braku ih je bilo otprilike 50%, u vezi 22,4%, samaca 21,1%, a rastavljenih 6,6%. 
  • Djecu ima 54%, a kućnog ljubimca 43%. (djeca i ljubimci ne isključuju jedno drugo)
  • Čak otprilike 90% ih jede svu hranu, 8% su vegani, a 2% su se izjasnili kao LCHF/paleo.
  • Kad je o napitcima riječ, sportske napitke uzima 85,7%, prirodne sokove 61%, 68,8% ih pije kavu i čaj, a alkohol 62,3%. Od toga ima 27,3% ljubitelja vina, pivopija 46,8%, a žestoka alkoholna pića konzumira 7,8%
  • 3,8% ih puši cigarete ili cigare
  • 24% ih je završilo srednju školu, 58% je završilo fakultet, magisterij ili doktorat ih ima 18%
  • samo 4,1 % trči profesionalno, 10,8% ih uz trčanje povremeno radi, a čak 85,1% ih radi u punom radnom vremenu uz treninge.

Podaci vezani uz ozljede

  • Analizirajući sezonu unatrag godinu dana prvenstva saznalo se da je čak 51, 9% elitnih ultramaratonaca imalo neku ozljedu. Ozljeda se definirala kao bol ili nelagoda nekog dijela sustava za kretanje koja je trajala najmanje 7 dana i smanjila ili obustavila normalan trening.
  • U čak 44,1% je trajala više od 30 dana. Samo trajanje možda ima veze s činjenicom da ih je unatoč ozljedi većina trčala, neki sa smanjenim volumenom, ali su i dalje trčali. Također u više od polovice dijagnozu i liječenje su provodili sami trkači, a tek polovica je tražila liječnika za postavljanje dijagnoze i liječenje.
  • Skoro polovica ih uopće nije imala niti nema pauzu između sezona, a čak 2/3 imaju samo 14 dana pauze od trčanja u sezoni.
  • Dominantno mjesto ozljede je potkoljenica i stopalo, za razliku od koljena koje je dominantno mjesto ozljeda u trkača početnika, rekreativaca i profesionalaca koji trče na kraće staze (do maratona). To se tumačilo time da ultraši imaju kraći korak pa više koriste potkoljenicu i stopalu u biomehanici kretanja što dovodi do većih opterećenja i posljedično ozljeda.
  • Također utvrdila se statistička značajnija povezanost između većeg broja ozljeda onih ultraša koji treniraju i bicikl uz trčanje. To bi se moglo objasniti činjenicom da biciklizam donosi napredak kardiovaskularnog sustava što znači i bolju formu, međutim smanjuje broj kilometara u trčanju čime sustava za kretanje ne očvrsne dovoljno pa su onda kod takvih ultraša nešto češće ozljede

Dobiveno je još mnogo podataka vezanih uz ultramaratonce, ali nadilaze potrebe ovog teksta pa za one koji žele znati više može se pročitati cijeli znanstveni rad.

Preporuka za čitanje

(Časopis naplaćuje čitanje rada te mu se besplatno može pristupiti samo u sažetku dok se cijeli rad može besplatno pročitati putem neke od znanstveno-nastavnih institucija.)

Piše: Pavao Vlahek

Pogledajte komentare (0)

Odgovori

Na vrh stranice