Najranije formalne preporuke za fizičku aktivnost tijekom trudnoće dokumentirane su još u 18.st., što više odražava kulturne i društvene norme tog vremena nego stvarnu znanstvenu procjenu. Najranije studije o tjelesnoj aktivnosti majke i ishodu poroda provedene su krajem 19.st. i početkom 20.st.

U skladu sa razvojem znanosti i preporukama o tjelesnoj aktivnosti tijekom trudnoće podaci se i dalje stvaraju i ažuriraju kako bi pružili upute zdravstvenim djelatnicima.

Žene ostvaruju brojne koristi od tjelesne aktivnosti tijekom trudnoće.  Međutim zbog brojnih promjena koje se javljaju tijekom trudnoće, potrebne su posebne mjere predostrožnosti. Članak sažima trenutne smjernice za fizičku aktivnost trudnica diljem svijeta (Kanada, Japan, Norveška, Španjolska, Velika Britanija, SAD, Australija, Francuska, Danska). Autori su pretražili PubMed (MedLINE) najnovije članke koji se odnose na smjernice o fizičkoj aktivnosti tijekom trudnoće do 2012.g.

Zdravstvene prednosti tjelesne aktivnosti tijekom trudnoće  uključuju smanjenje rizika od pretjeranog povećanja težine i stanja kao što su gestacijski dijabetes, preeklampsija, prijevremeni porod, proširene vene i tromboza dubokih vena.

Postoji nekoliko dokaza da je fizička aktivnost tijekom trudnoće povezana sa smanjenom dužinom poroda i komplikacijama tokom poroda. Psihološke prednosti bavljenja tjelesnom aktivnosti tijekom trudnoće uključuju smanjenje umora, stresa, anksioznosti i depresije. Fiziološke reakcije na vježbanje, kao što su promjene u brzini otkucaja srca, snaga srca, plućna ventilacija i potrošnja energije,  veće su tijekom trudnoće nego prije nje i kako trudnoća napreduje postaju sve izraženije. Hormonalne promjene povećavaju slabost zglobova što kod žena može biti povećan rizik od ozljeda. Potrebne su prilagodbe fizičke aktivnosti kako bi se smanjio rizik od ozljeda za majku i bebu.

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o tjelesnoj aktivnosti preporučuju  da se odrasle osobe u dobi od 18-64 godine trebaju baviti najmanje 150 min umjerenog intenziteta aerobne aktivnosti tijekom tjedna (u djelovanju od najmanje 10 min) ili barem 75 min aerobika snažnijeg intenziteta ili jednaka kombinacija tog dvoje. Dok jačanje mišića treba biti dva ili više dana tjedno. Za držanje ovih preporuka trudnice trebaju dodatne mjere opreza i potražiti medicinsko savjetovanje. Kontraindikacije za bavljenje fizičkom aktivnošću  uključuju anemiju, stalno krvarenje, kardiovaskularne bolesti, serklažu, višestruku trudnoću, preeklampsiju, hipertenziju izazvanu trudnoćom, preuranjeni trudovi ili porod. Zatim dijabetes melitus, poremećaj prehrane, patološka pretilost, placenta previa i bolest štitnjače.

Norveška smjernica preporučuje aerobnu vježbu čiji intenzitet ne smije prelaziti 70% do75% maksimalnog primitka kisika, savjetuje uporabu testa razgovora (talk test) odnosno sposobnost razgovora tijekom vježbanja. Kanada i V. Britanija preporučuju 15min tri puta tjedno, napredujući do 30 min četiri puta tjedno. Američka smjernica upućuje na to da trudnice koje se redovito bave intenzivnim aerobnim aktivnostima mogu  nastaviti i tijekom trudnoće i poslije poroda pod uvjetom da su zdrave i razgovaraju sa liječnikom o tome kako i kada bi tijekom vremena  aktivnost trebala biti prilagođena. Gotovo sve smjernice podržavaju umjereni intenzitet tjelesne aktivnosti tijekom trudnoće.

Aktivnosti i sportovi koje uključuju  rizik od pada, trauma ili sudara treba izbjegavati tijekom trudnoće. Preporuke su da se aktivnosti ne provode u supiniranom položaju (ležanje na leđima) zbog mogućnosti smanjenja snage srca i ortostatska hipotenzija uzrokovana proširenom maternicom koja može ometati venski povratak ili protok krvi abdominalne aorte. Zbog toga se izbjegava ležanje na leđima tijekom fizičke aktivnosti nakon prvog tromjesečja ili 16 tjedana trudnoće. Smjernice za vježbanje  na višim nadmorskim visinama 1800-2500 metara umjerene jakosti. Bilo bi dobro da trudnice budu obaviještene o znakovima bolesti na nadmorskim visinama i savjetuju se. Norveška i V. Britanija svojim smjernicama predlažu da bi žene trebale prije fizičke aktivnosti imati 4-5 dana prilagodbe na nadmorsku visinu kako bi se izbjeglo dodatno naprezanje i regulirao protok krvi maternice. Smjernicama se posebno upozorava zabrana ronjenja tijekom trudnoće, jer fetus nije zaštićen od dekompresijske bolesti i fetalne cirkulacije pluća jer se ne može filtrirati formiranje mjehurića u krvotoku majke.

Sjedilački način života tijekom trudnoće može pridonijeti brojnim štetnim ishodima za majku. Za žene koje tek počinju vježbati tijekom trudnoće mogu započeti s laganim ili umjerenom programom vježbanja u dogovoru s liječnikom. Žene treba poticati na sudjelovanje u aerobnim vježbama i vježbama za održavanje snage kao dio zdravog načina života. Važna je hidratacija tijekom vježbanja te lagana odjeća. Japanske smjernice preporučuju vježbanje između 10 i 14 h, potkrijepljene studijama koje su utvrdile da su prirodne kontrakcije maternice niže tijekom tog vremena. Vrtoglavice, dispneja u mirovanju, vaginalno krvarenje, bolovi u trbuhu ili leđima i curenje plodne vode smjernice su koje ukazuju na prestanak vježbanja tijekom trudnoće.

 

1.Guidelines for Physical Activity during Pregnancy: Comparisons From Around the world. Kelly R. Evenson,PhD,MS, FACSM, Ruben Barakat,PhD,(…), and Seon Ae Yeo, PhD.

 

Tekst prevela i obradila: Anamarija Belušić, trenerica