dr.sc. Pavao Vlahek, dr. med., FEBPRM, specijalist fizikalne medicine i…
Bolnost u području kuka u smislu trkačkih ozljeda je nešto rjeđa pojava u odnosu na koljeno i nožni zglob, međutim i kuk uzima svoj dio kolača u tom smislu. Uzrok manjoj zastupljenosti je u biomehaničkom položaju kuka koji je više od koljena i zgloba te time nosi i manju težinu tijela iznad sebe.
Bol u kuku može biti znak manjih ozljeda poput manjih ozljeda mišića i tetiva, do težih kao što su stres frakture ili degenerativne osteoartritične promjene.
Bolnost u području kuka ima uzrok u strukturama koje se nalaze u i okolo zgloba kuka: kosti, tetive, ligamenti i mišići. Ozljeda bilo koje od struktura očituje se na sličan način: s boli i nemogućnošću trčanja. O kojoj strukturi je riječ može utvrditi liječnik na temelju vašeg detaljnog opisa karaktera boli, vremena započinjanja, pokreta pri kojima boli jače ili manje (anamneze) te pregleda sa specifičnim testovima za strukture.
Strukture koje se nalaze u tom području su zglob kuka (čine ga natkoljena kost i acetabulum tj. udubljenje na kosti zdjelice), 2 sakrolilijakalna zgloba i pubična simfiza (spoj kostiju zdjelice).
Na te strukture veže se puno mišića koji su važni pri trčanju: fleksori (savijaju nogu u kuku): iliopsoas, sartorius, rectus femoris; abduktori (odmiču nogu u kuku od središnje linije): gluteus medius i minimius, tensor fascie late; ekstenzori (ispružuju nogu u kuku): gluteus maximus ; aduktori(primiču nogu u kuku).
Zglobove podupire i čitav niz struktura zgloba, kao što su ligamenti, hrskavica i ostalo.
Ozljeda svake od ovih struktura može izazivati bol. Važno je otkriti koja strukutra je u pitanju, a još važnije utvrditi koji je uzrok koji je doveo do iste.
Bol u prednjem dijelu kuka je često znak ozljede samog zgloba kuka ili mišića fleksora. Uzroci su najčešće početne degenerativne promjene kuka, oštećenje labruma- meke strukture u području kuka ili pak avaskularna nekroza glave natkoljenične kosti (gubitak krvne opskrbe).
Bol u stražnjem dijelu kuka najčešće izbire kao posljedica sindroma mišića piriformisa, pri čemu dolazi do zategnuća istog. Kako u blizini prolazi i ishijadični živac, bol se može širiti i duž cijele noge imitirajući akutni išijas. Da bi se jedno razlikovalo od drugog potrebno je pregledati i stanje lumbosakralne kralježnice tj. križa. Općenito, bol u području kuka i prepone često zna imati izvor u lumbosakralnoj kralježnici.
Bol s vanjske postranične strane kuka obično je uzorokovana burzitisom (upalom sluzne vrećice, burze) u području trohantera (dio natkoljenične kosti koji možete napipati prstom relativno površno) ili zategnutošću iliotibijalne tetive.
Bolnost u području prepone može biti uzrokovana oštećenjem tetiva abduktora na hvatištu za stidnu kost, upalom stidne kosti (osteitis ) ili pak ingvinalnom hernijom (preponskom kilom).
Stres frakture u području kuka su ozbiljna stanja i češća su u trkača nego u netrkača, a osobito u žena u sklopu ženskog atletskog trijasa. Stres fraktura tj. prijelom je prijelom koji ne nastaje trenutnim djelovanjem velike sile na kost, nego dužim ponavljajućim opterećenjem određenog dijela kosti dok ne popusti. Zamislite da savijate žicu više puta u smjeru gore-dolje, nakon nekog vremena će jednostavno popustiti i puknuti.
Stres frakture su karakterizirane dubokom boli u području kuka i s vremenom se s aktivnošću pogoršavaju. Česta je bolnost kosti na pritisak. Rentgenskim snimanjem se nekoliko tjedana ne vidi mjesto frakture tako da to nije prva dijagnostička metoda izbora. Blaži oblici stres fraktura prolaze mirovanjem, a teži sa dužim mirovanjem i odterećivanjem putem štaka. Stres frakture su kompleksno područje i daljnje objašnjavanje prelazi okvire ovog naslova.
Ozljede u području kuka, kao i općenito trkačke ozljede, mogu se izbjeći dobrom prevencijom te zlatnim trkačkim pravilom o postepenom podizanju opterećenja, kilometraže, intenziteta i redovitim odmorom.
Dijagnoza bolnosti u području kuka, kao i ozljeda inače je kompleksan posao te osim strukture koja boli potrebno je otkriti i uzrok, a koji najčešće leži u ne držanju gore navedenog pravila ili biomehaničkoj abnormalnosti sustava za kretanje.
Napisao: Pavao Vlahek
dr.sc. Pavao Vlahek, dr. med., FEBPRM, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, viši predavač na studiju fizioterapije Sveučilišta Sjever. Službeni je liječnik hrvatske ultramaratonske reprezentacije i bavi se rehabilitacijom sportskih ozljeda. Koautor je knjiga “Abeceda trčanja” ,"Trail za sve", “Triatlon - od supersprinta do ironmana”.