Sada čitate
5 zabluda o trčanju

5 zabluda o trčanju

Nedeljko Vareškić

Ne znam zašto, ali oko trčanja se oduvijek vuku nekakve zablude i mitovi. S druge strane tu su i manje ili više poznate istine o tom istom trčanju o kojima se manje priča. Mislim da je vrijeme da razbijmo neke zablude tj. pretvorimo ih u istine. Evo 5 najčešćih s kojima se kao trkač susrećem svakodnevno:

- Oglas -

 

Trčanje nije dobro za koljena

Ovo je definitivno prva i najveća zabluda o trčanju. Ne trči, uništit ćeš si koljena! – prvo je što će ti reći roditelj ili neki brižni prijatelj. Isto to ti mogu reći ako se kreneš baviti bilo kojim drugim sportom ili za bilo koji drugi dio tijela koji se koristi u tom sportu.

Stvar je u tome da se pri bavljenju bilo kojom tjelesnom aktivnosti njome moramo baviti umjereno i postepeno. Moramo pripremiti svoje tijelo na tu aktivnost i polagano razvijajući mišiće, jačajući tetive i ojačati krvne žile za dopremu energije u mišiće. U suprotnom, ako se krenemo baviti trčanjem bez plana i programa, roditelji/prijatelji sigurno će biti u pravu. Ali ponavljam, bili bi u pravu i za bilo koju drugu aktivnost, ali krivo nije trčanje nego osoba koja se trčanjem nije bavila „po pravilima struke“.

Mnoga istraživanja su pokazala da trčanje zapravo jača koljena (i druge zglobove) i poboljšava zdravlje kostiju. Radije se zapitajte je li sjedenje/ležanje doma ispred TV-a dobro za našu kralježnicu?

 

Od trčanja se mršavi

Mnogi se odluče baviti trčanjem jer žele smršaviti i vrlo brzo se razočaraju u trčanje jer oni trče već mjesec dana i ništa se ne mijenja. Naprotiv, vaga je pokazala par kilograma više. Ovo je jako čest slučaj i školski primjer kako se ništa ne može riješiti na brzinu.

Kao prvo, da bi se nakupljeni kilogrami počeli topiti mora se osigurati energetski deficit tj. da se više troši nego što se unosi. Vrlo jasna i jednostavna matematika. Trčanjem se troši, ali je pitanje koliko se unosi odnosno jeste li nešto promijenili na toj strani formule. Najčešće je odgovor NE, jer se ide s premisom da možemo jesti koliko želimo kad trčimo. E, tu se najčešće griješi jer se ne pazi na unos, a mršavljenje će se dogoditi kada unos bude nešto manji od potrošnje.

VAŽNA NAPOMENA: ovo je jako osjetljivo i opasno područje jer se nepravilnom prehranom možemo dovesti u iznimno opasna stanja pa je kod ovakvih odluka nužno konzultirati se s nutricionistom koji će vam napraviti plan prehrane, kao što vam kineziolog treba napraviti plan treninga.

Dakle, istina je da se trčanjem može mršavjeti, ali isključivo s komplementarnim planom prehrane.

 

Kada trčiš onda možeš jesti što želiš

Ova zabluda se logično veže za prošlu pa i s njom treba biti jako oprezan. Naime, nakon što se neko vrijeme bavite trčanjem, pojedini procesi u tijelu vam se poslože i počnu bolje i lakše funkcionirati. Definitivno se to odnosi na probavu, a često se i apetit poveća. Tu treba biti oprezan da se ne zanesemo i da ne dođe do kontra efekta. Često se dogodi da nakon treninga od pola sata sjednemo za stol i idemo jesti kao da smo istrčali maraton. Realno, nismo potrošili ništa što bismo trebali posebno nadoknađivati.

Druga stvar koje se zaista moramo paziti je način prehrane u dane bez treninga, a pogotovo za vrijeme dugotrajnijeg pauziranja od trčanja kada u pravilu nastavimo s prehranom kao da treniramo. Vrlo brzo shvatimo da smo s takvom neprilagođenom prehranom „nabacili“ 3-4 kilograma viška.

 

Trčanje je samo za mlade i “fit” osobe

Mnogi se ne odluče za trčanje jer smatraju da je trčanje za osobe mlađe životne dobi i one u odličnoj fizičkoj formi. Pogrešno! Dovoljno je pogledati jednu masovnu gradsku utrku i vidjeti tko na njoj sudjeluje i ubrzo ova zabluda pada u vodu.

Stvar je samo u percepciji što za nekoga znači trčanje. Ako pred očima imamo atletski miting i utrku na 100 metara, sasvim je jasno da to nije za nas i da za tako nešto zaista morate biti atletski građeni. No, za rekreativno trčanje ne morate jer trčanje je baš za svakoga. Naravno, bavljenje trčanjem potrebno je prilagoditi vašim godinama i vašem trenutnom tjelesnom stanju/formi i naravno – baviti se trčanjem pod trenerskim nadzorom i/ili savjetima.

Preporuka za čitanje

Za kraj ću spomenuti Britanca Fauja Singha koji je 16.10.2011. istrčao maraton sa svojih 100 godina i to za sjajnih 8 sati! I sad mi recite jeste li dovoljno mladi za pola sata trčanja svaki drugi -treći dan?

 

Trčanje po kiši nije zdravo

Ovo je najčešća zabluda početnika i ujedno najveća izlika za nedolazak na trening. 🙂

Zapamtite, bakterije i virusi čine vas bolesnima, a ne trčanje.  Puno je veća vjerojatnost da ćete se razboljeti ako vrijeme provodite u zatvorenom prostoru gdje se oni lakše i brže razmnožavaju. Što se tiče kiše, na glavu nabacite šiltericu, obucite šuškavac i trk na trening. Važno je samo da nakon trčanja što prije dođete na toplo i presvučete se u suhu odjeću.

I za kraj, da biste postali trkač trebate samo početi trčati. Nije važno koliko ste brzi/spori, važno je samo da trčite i u tome uživate.

Svima koji se na to odluče želimo dobrodošli u svijet trčanja!

 

Piše: Nedeljko Vareškić

Na vrh stranice