Svi, ili gotovo svi, rekreativni trkači u jednom trenutku se upoznaju s izrazom PRONACIJA i s cijelim nizom stvari uz koje se vežu na taj pojam. Motion control tenisice, pretjerano propadanje stopala, ulošci koji su specijalno dizajnirani kako bi spriječili taj „problem“, samo su dio balona koji se stvori u glavi rekreativca koji samo želi trčati. Što je to? Je li doista toliko opasna kako vam govore? Pogledajmo što znanost govori i postoje li čvrsti dokazi koji će nam rasvijetliti ovaj problem.

Pronacija je pojam koji, u trčanju, označava lateralnu rotaciju (propadanje) stopala prema unutra u trenutku kontakta stopala s podlogom. Pronacija stopala normalan je pokret koji se odvija u svakom koraku – neovisno trčimo ili hodamo. Također je najčešći profil stopala kod trkačke populacije.

Studija 1 provedena 2009. godine kaže da čak 73% sudionika trkačkih utrka vrstu stopala navodi glavnim parametrom pri odabiru tenisica. Svjedoci smo također i povećanju specijaliziranih trgovina gdje vam prodavači na licu mjesta analiziraju stopalo i daju preporuke za kupnju „pravih tenisica“.

Desetljećima se stoga trkačicama i trkačima preporučuje odabir tenisica ovisno o vrsti stopala. Neutralne tenisice za trkače koji imaju neutralno stopalo, „motion control/ stability“ tenisice za osobe s izraženom pronacijom te supinacijske tenisice za osobe s povećanim lukom stopala.

Jeste li se ikad zapitali kojim referencama prodavači potkrepljuju svoje tvrdnje i savjete? Osim onih „najnovija istraživanja pokazuju…“, jer najčešće na pitanje: „koja istraživanja?“  slijedi neugodna tišina, ili ubrzano treptanje očiju u nadi da će se odgovor sam pojaviti.

Primjer pronacije stopala kod trkača.

Pa razbijmo prvi mit : Profil stopala neadekvatan je parametar za odabir tenisica?

Postoje čvrsti dokazi koji tvrde da korištenje visine luka, odnosno profila stopala, kao kriterij za odabir tenisice nema utjecaja na povećanje rizika od ozlijeđivanja. Nielsen i suradnici2 testirali su 927 rekreativnih trkača – početnika gdje su svima dodijelili iste neutralne tenisice, neovisno o profilu stopala. Pratili su ispitanike godinu dana i mjerili niz parametara. Autori su zaključili da pronacijska grupa (ona kojoj je inicijalno izmjereno spušteno stopalo) nije imala povećani broj ozljeda u odnosu na druge grupe nakon 250 i 1000 prijeđenih kilometara.

Također naglašavaju da se fokus treba usmjeriti na druge čimbenike rizika od nastanka ozljeda kod trkačke populacije (BMI, spol, volumen treninga, prethodne ozljede). Postoji još studija2,3,4  koje potvrđuju takve zaključke i stoga nemojte razmišljati samo o profilu stopala pri odabiru tenisica, već dva druga parametra – čitajte dalje, ako želite saznati o čemu je riječ.

Treba naglasiti da osobe s pretjeranom pronacijom stopala mogu imati pozitivan efekt i manji rizik od ozlijeđivanja, ukoliko koriste tenisice s većom stabilnosti (tzv. Motion control tenisice). To potvrđuje studija5 čiji autori naglašavaju da je grupa sa izraženom pronacijom, izuzetno spuštenim lukom stopala, imala niži rizik od ozlijeđivanja kada su im dodijeljene pronacijske tenisice. Postoji samo jedna kvaka, a to nas dovodi do slijedećeg problema i mita: Ne postoji niti jedna trgovina ili proizvođač tenisica, koji koriste adekvatne testove za procjenu profila stopala?

Pretpostavljam da ste bili oduševljeni kada su vam u trgovini ponudili da stanete na platformu koja će vam odrediti profil stopala i na osnovu toga preporučiti vrstu tenisice? Ili ste možda prošli neku vrstu dinamičkog testiranja na pokretnom sagu dok vas prodavači snimaju kamerom?

Platforma za određivanje profila stopala.

Moram vas razočarati i reći da to nije dovoljno precizno niti prikladno za određivanje vrste stopala.

Doduše, video analiza nije loš način procjene trkačke tehnike, ali i dalje nije najprecizniji način za određivanje vrste tenisica koja vam je potrebna. Da potkrijepim svoje tvrdnje, a i za one koji žele znati više, različite studije5,6 potvrđuju te izjave. Ukratko, prva6  govori da statično ponašanje (profil) stopala ne mora odgovarati dinamičnom ponašanju stopala prilikom trčanja i hodanja. Druga studija je posebno važna. Sjećate se kvake iz prethodnog odjeljka?

Malisoux i suradnici6 u toj studiji govore da, ukoliko osobe imaju pretjerano pronirano stopalo, doista trebaju imati tenisicu s dodatnom potporom i boljom kontrolom pokreta. Međutim, znate kako su odredili koje su to osobe? Posebnim fizioterapeutskim protokolom koji sigurno nećete proći u trgovinama, ma koliko god one bile specijalizirane za trčanje.

Analiza tehnike na pokretnom sagu može biti odličan test za neke stvari, ali za određivanje profila stopala sigurno ne. Osim, ako osoba koja vas testira ima ugrađene posebno dizajnirane kamere koje će precizno odrediti kuteve, gibanje zglobova i još par parametara. Koliko sam upoznat, takav sustav ne postoji u blizini, ili u Hrvatskoj.

Što napraviti? O čemu voditi računa pri odabiru tenisice i kako precizno odrediti trebaju li vam pronacijske tenisice ili druge koje će vam omogućiti bolju kontrolu i niži rizik od ozlijeđivanja?

Postoji jedna teorija i prijedlog paradigme u kojoj Nigg i suradnici7 ističu dva ključna parametra za određivanje „adekvatne“ tenisice:

  • Razina udobnosti/komforta
  • Preferirani put kretanja tijela i stopala

Prilikom kupnje tenisica tražite od prodavača da malo protrčite u njima i procijenite osjećaj udobnosti. Također prilikom testnog trčanja, pratite razinu mišićnog napora. Ukoliko osjećate da ulažete drastično veći napor kako bi lagano trčali, savjetuje se odabir druge tenisice. Problem i nedostatak ove teorije je izuzetno subjektivan dojam i sposobnost trkača da odredi razinu udobnosti. Ukoliko možete vjerovati svojoj procjeni i subjektivnom dojmu, definitivno je jedna od mogućnosti koju treba istražiti i pokušati.

Možemo zaključiti da sama pronacija stopala nije dobar kriterij pri odabiru tenisica. Nažalost, moramo se složiti i da trenutno ne postoji trgovina gdje možete precizno odrediti profil potrebne tenisice.

Stoga, idući put kad vam netko preporuči posebne tenisice, pitajte ga zašto i pokažite mu da i vi znate nešto o tome.

Napisao: Frane Boban, mag.cin i Running technique specialist

 

Reference:

  1. Enke RC, Laskowski ER, Thomsen KM. (2009). Running shoe selection criteria among adolescent cross-country runners. PMR 2009; 1:816–19.
  2. Nielsen R., et al. (2014). Foot pronation is not associated with increased injury risk in novice runners wearing a neutral shoe:a 1-year prospective cohort study. Br J Sports Med 2014; 48:440–447.
  3. Ryan M., et al. (2011). The effect of three different levels of footwear stability on pain outcomes in women runners: A randomised control trial. Br J Sports Med. 2011 , Jul;45(9):715-21
  1. Knapik J., et al (2014). Injury-reduction effectiveness of prescribing running shoes on the basis of foot arch height: summary of military investigations. J Orthop Sports Phys Ther.2014 Oct;44(10):805-12
  2. Malisoux L, et al (2016). Injury risk in runners using standard or motion control shoes: a randomised controlled trial with participant and assessor blinding. Br J Sports Med 2016; 50:481-487.
  3. Dicharry J., et al (2014). Differences in static and dynamic measures in evaluation of talonavicular mobility in gait. J Orthop Sports Phys Ther.2009 Aug;39(8):628-34.
  4. Nigg B,  et al. (2015). Running shoes and running injuries: mythbusting and a proposal for two new paradigms: ‘preferred movement path’ and ‘comfort filter’. Br J Sports Med Published Online First: 28 July 2015.