Opće je uvriježena činjenica da trčanje jako šteti zglobovima i uzrokuje njihovo trošenje i uništavanje. Isto tako je ta činjenica i netočna.

Artritis je riječ koja općenito označava upalu zgloba. Postoje razne vrste artritisa, koje prema svojim karakteristikama mogu biti bezazlene i podnošljive, ali i sistemske bolesti i drugih organa i organskih sustava kao što je npr. reumatoidni artritis.

Pod pojmom artritisa od kojeg pati većina osoba u nekom razdoblju života, najčešće se krije osteoartritis. Osteoartritis zgloba (znan još i kao artroza zgloba) je prvenstveno degenerativna bolest koja zahvaća koljena, kukove, kralježnicu, neke od malih zglobova šaka. Kroz vrijeme dolazi do trošenja finog, mekanog pokrova kostiju zgloba, poznatijeg kao hrskavica. Oštećena hrskavica se često upali i uzrokuje bolnost, oteklinu zgloba i nemogućnost pokreta u zglobu. Kao uzrok osteoartritisa dugo vremena se optuživalo prekomjernu fizičku upotrebu zgloba. Od toga i uvriježeno mišljenje da je osteoartritis brži kod bavljenja nekim sportom. S vremenom se utvrdilo da je za osteoartritis odgovorno više čimbenika kao što su geni, tjelesna težina i prethodne ozljede.

Tako su razne genetske slabosti u proizvodnji kolegena, tvari koja čini hrskavicu, čimbenik koji dovodi do ranijeg i bržeg osteoartritisa. Prevelika tjelesna težina kroz duži rok uzrokuje preveliko opterećenje zglobova i hrskavice te brži razvoj osteoertritisa. Tako je dokazano da osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju veću mogućnost dobiti osteoartritis šaka iako na šake ne utječe težina pa se dokazalo da masno tkivo producira veće količine upalnih supstanci koje putuju do svih zglobova na tijelu.

Povijest prijašnjih traumatskih ozljeda zgloba, operacija i oštećenje hrskavice, također doprinosi mogućem bržem razvoju osteoartritisa. Trčanje s povećanom tjelesnom težinom kroz nekoliko godina, moglo bi biti jedan od uzorka nastanka osteoartritisa, ali isto tako dugotrajno sjedenje te prekomjerna tjelesna težina s malo kretanja će isto izazvati osteoartritis.

Stoga stavljanje trčanja i sporta na prvo mjesto uzroka nastanka osteoartritisa nije fer. Osteoartritis kao degenerativno stanje će se s vremenom i dobi razviti kod svih. Ali će manifestacije biti različite.

Ako imate 2 osobe starije dobi, iste godine rođenja, koji na npr. rentgenu imaju slične znakove osteoartritisa koljena, može vam se činiti da će imati istu funkcionalnost. Međutim ,jedna će biti rekreativni dugogodišnji trkač, s primjerenom tjelesnom težinom, jakim mišićima koji kontroliraju koljenu i povremeno će osjetiti bolnost u koljenima na tamo nekom zadnjem kilometru maratona. Druga osoba ima 40 kilograma previše unatrag 30 godina, u posljednje vrijeme hoda po kući sa štakama i obilazi liječnike sa željom za pomoći zbog konstantnih bolova u koljenima.

Većina naše populacije često podcjenjuje prekomjernu tjelesnu težinu kao i potrebu za redovnom , dnevnom fizičkom aktivnosti. Razlog je što je potrebno se pomučiti, angažirati, promijeniti način razmišljanja. A to je jako teško. Lakše je uzeti tabletu ili podvrći se operativnom zahvatu.

Ali to ništa neće promijeniti. Samo dovođenje u zonu neugode (fizičke, metalne, emocionalne) i promjena stila života, hoće. Početi se kretati, jačati mišiće, možda i postepeni trčati, može zaustaviti proces osteoartritisa ili barem smanjiti njegove simptome.

Dovoljno govori i kako Hrvatsko reumatološko društvo svaki puta, u sklopu svog kongresa, organizira utrku na 1 km i 5 km, za pacijente i medicinsko osoblje, pod nazivom Reumatlon.

Napisao: Pavao Vlahek