Dok elektronski i ostali mediji zabavljaju mase apokaliptičkim prognozama temperaturnih uvjeta koji trenutno vladaju našim prostorima, ali i diljem planeta, često zaboravljamo da su naša tijela visoko adaptirajući strojevi kojima do prije stotinjak godina eventualne promjene u temperaturi nisu činile prevelike probleme.

“Ekstremne” temperature danas se predstavljaju kao fenomen, ruše se statistički rekordi poput “najviše-izmjerena-temperatura-u -12 sati-i-43-minute-ikada-od-kada-se-mjeri-temperatura”, sve se to prezentira u medijski prostor nakon čega slijedi obično reklama za osvježavajuće piće. Visoke temperature vladaju i njihova marketinška iskoristivost je velika što je sasvim razumljivo. No svakako ih trebamo filtrirati prije nego reagiramo.

Tijelo se adaptira na promjene temperature

Tijelo je visoko adaptivni sustav odnosno može se pripremiti za puno situacija putem postupne prilagodbe. U sportu se to zove trening, u liječenju nakon nekih bolesti rehabilitacija, a u nepovoljnim uvjetima preživljavanje. Obično je uz taj proces vezan i određeni, manji stupanj neugode. S modernim načinom života,  neugoda ili bol je nešto što je poželjno izbjeći, a što je opet normalno i ljudski. Ali razina neugode koju treba izbjeći svakim se danom spušta sve niže. Nagle promjene temperature i kretanje prema toplijima ili hladnijim temperaturama izazivaju određeni stupanj neugode. Što smo duže u uvjetima ugode (klimatizirani prostori ljeti, zagrijani zimi) to je osjećaj promjene veći. Nije to samo osjećaj, već nemogućnost sustava hlađenja/grijanja da brzo reagira na promjenu odnosno njegova “neutreniranost”.

Trkači koji treniraju tijekom cijele godine najčešće imaju razvijeniji sustav regulacije temperature pa velike temperaturne promjene ne bi na njih trebale imati tako veliki efekt. Postepenim treningom sustav grijanja/hlađenja se prilagođava i „utrenirava“. Obično na proljetnima maratonima trkači iskuse pogubnost nagle promjene temperature. Spremajući se zimi, treninzi u hladnim uvjetima tijelo pripremaju na upravo takve utrke. No onda u 3. ili 4 mjesecu, nekoliko dana prije maratona dođe do podizanja temperature za 10-tak stupnjeva i željeni rezultat pada u vodu.

Savjete o ponašanju tijekom toplijeg vremena dobro je poslušati, posebno ako bolujete od nekih kroničnih bolesti ili ste sjedeći tip (iako se i sjedenje i posljedice vezane uz sjedenje i ne kretanje počinju smatrati bolešću jer “Sjedenje je novo pušenje”).

Koje su dobrobiti treniranja po visokim temperaturama i koji je siguran način provođenja?

Kao što se za maraton ne pripremate tako da odmah u prvom treningu pretrčite 35 km, tako ni pripreme u toplim uvjetima nisu takve da odmah trčite duže vrijeme u 14 sati. Kao i u svemu pa tako i trčanju po vrućini, potrebno je postupno podizanje vremena boravka na sve većim temperaturama.

Treniranje u uvjetima visoke temperature obično se ne preporučuje početnicima i rekreativcima bez nadzora.

Zanimanje za treniranje u uvjetima visoke temperature počelo je prvenstveno s ciljem utvrđivanja sigurnosti i utjecaja po zdravlje, no s vremenom se iskristaliziralo kako takvo treniranje ima pozitivne učinke i na performanse. Pa je tako donesen niz zaključaka, a jedan od njih je – da se povećava volumen krvi što pozitivno utječe na kondiciju. Također, sporije je zagrijavanje tijela tijekom aktivnosti, mliječna kiselina se sporije nakuplja, a povećava se i mogućnost dužeg  treniranja u hladnijim uvjetima.

Kada se zbroje pozitivni učinci treniranja u visokim temperaturnim uvjetima, ima ih više i postižu se brže u odnosu kada se trenira na visokim nadmorskim visinama, što je vrlo popularno među sportašima iz sportova izdržljivosti.

Ali treniranje u uvjetima visoke temperature je plesanje na žici i doziranje treninga i praćenje tijela sportaša moraju biti precizno nadzirani i individualno prilagođeni. Obično se ne preporučuje početnicima i rekreativcima bez nadzora i tako treba ostati.

Puhanje i dramatiziranje oko visokih temperatura tijekom sjedenja ili hodanja po vani ne bi trebala biti tema u trkačkim razgovorima s obzirom na bolju cjelokupnu kondiciju u odnosu na prosječnog stanovnika Lijepe nam Naše.

 

Napisao: Pavao Vlahek