Naravno, nije riječ o meditaciji u pravom smislu riječi, nego o opuštanju na način da uspostavimo kontakt s unutarnjim sobom i Fredom, a da nam to pritom pričinjava ugodu. Već smo prije nabrojali moguće benefite takovog pristupa trčanju, no naravno da je sasvim ok odmahnuti rukom na sve navedeno, staviti slušalice u uši i odvrnuti Nirvanu – glavno da se trči! 🙂

Max

Prvo glavno pravilo, kada se kreće s bilo čim novim je biti strpljiv i krenuti pomalo, sa skromnim očekivanjima. Dakle, ako ste navikli “umirati” za vrijeme trčanja, boriti se sa samim sobom ili trčati uz muziku, nemojte očekivati da ćete na prvom treningu probuditi Buddhu u sebi. Možda nikad to nećete uspjeti, a prvo glavni cilj je da nema cilja! Naime, poanta svega je opustiti se i uživati, što će za svakog biti drugačije, a neki će shvatiti da to ipak nije za njih i vratiti se starim tehnikama. Što je ok naravno. Ipak, nije loše probati:

 

1. Fokus

Svako meditativno stanje kreće s uspostavljanjem fokusa, najčešće fokusom na vlastito disanje, nakon čega slijedi sloboda umu – odnosno čišćenje glave od svih suvišnih misli. Upravo zato je dobro krenuti s polaganim trčanjima i prvo si dopustiti da prođe onaj šok prvog kilometra, odnosno da ulovimo neki svoj ritam i malo se zagrijemo. Nakon toga, probajte se fokusirati na svoje disanje ili na zvuk svog koraka. Važno je uspostaviti pravilan ritam, na koju god opciju se odlučite i onda ga osluškivati te se fokusirati samo na to. Shvatiti ćete da je to poprilično težak zadatak, imati praznu glavu i samo slušati jedan ponavljajući zvuk, bez da se misli nekontrolirano krenu rojiti po glavi. Ipak, važno je isprazniti glavu pa krenite sa skromnim očekivanjima, za početak samo probajte ugasiti unutarnji dijalog koji se normalno odvija pri svakoj aktivnosti.

U počecima, kada vam misli krenu navirati i izgubite fokus (što će se u početku događati brzo i često), zapitajte se „Pitam se, koja misao mi slijedeća slijedi?“ i primijetiti će te da u tom trenutku neki kratak period vremena nemate nikakve misli te je to dobar trenutak za probati vratiti fokus.

 

2. Ugodnost

Kako bi ste uopće našli fokus, mora vam biti ugodno, odnosno da nemate nikakve distraktore. To znači da se za početak morate primjereno odjenuti, kako vam ne bi bilo prevruće ili prehladno. Također, u počecima neka to budu lagana rastrčavanja, kako vam ne bi bilo fizički teško i kako bi ste mogli uloviti stabilno disanje i koncentrirati se na njega. Probajte da to bude negdje gdje nema puno ljudi i prometa, jer su to sve ometajući činitelji. Čak ako mislite da vas to neće ometati, povećava se rizik da se vi zabijete u neki objekt, budući da će vam biti smanjena percepcija okoline (što i je cilj).

Opuštajuće aktivnosti za vrijeme trčanja bi trebale biti, pogađate, opuštajuće :), tako da vježbajte fokus i „prazan“ um dokle god vam to ne postane naporno i stresno. To nije trening, cilj je ugoda i smirenost, a ne živciranje jer vam ne uspijeva onako kako ste vi to zamislili. Neki put će to biti možda samo koju minutu i to je super!

 

3. Vrijeme

Bilo bi dobro da, ako se odlučite na bilo koji oblik meditativnog opuštanja, prakticirate to svakodnevno, u otprilike isto vrijeme. Neki ljudi po prirodi ne vole planirati i imati točan raspored unaprijed, no ovo će zaista bolje funkcionirati ako ima svoj fiksni termin u danu. Preporuka je poslije posla, u popodnevnim satima, kako bi ste se riješili nakupljenog stresa tokom dana, no ako ste jutarnji tip, možete koristiti i za odličan početak novog dana.

Logično pitanje koje se nameće je „Znači li to da moram trčati svaki dan?“ i odgovor je „NE!“. Navedene vježbice se mogu raditi tokom bilo kakve fizičke aktivnosti, pri čemu bi bilo dobro uvažiti prethodne napomene – dakle odabir vožnje bicikla po centru Zagreba vjerojatno nije neka sreća, što za vas, što za ostale sudionike prometa. 🙂 Kao što sam već rekla, to može biti samo koja minuta unutar aktivnosti, samo dokle god je to ugodno i ne izaziva vam stres.

 

4. Kontemplacija

Ako uspijete postići stanje opuštenosti, bez misli, vidjeti ćete da će vas jedan takav smiraj brzo odvesti u kontemplaciju – prihvatite to. Štoviše, kontempliranje je samo sebi jedna izrazito smirujuća aktivnost, a nerijetko dolazite do zaključaka koje niste do sada uvidjeli ili ideja koje vam nikad ne bi pale na pamet. Zašto? Zato što konačno stvari gledate iz jedne druge perspektive i stanja uma, bez emocionalne obojenosti ili doživljaja. Vidjeti ćete da su ponekad takva stanja izvor velike kreativnosti i nadahnuća te vam mogu znatno olakšati život, a svakako ga obogatiti.

 

5. Dnevnik

Vodite dnevnik ili barem kratke bilješke o tome kako vam je bilo. Koliko ste po vlastitoj procjeni uspjeli biti „praznog“ uma, jeste li uspjeli upasti u kontemplaciju, o čemu ste razmišljali, osobni doživljaj itd. Osim što će vam biti korisna povratna informacija o vašem napretku, bilježit ćete sve misli i ideje koje su vam pale na pamet, što vas opet može dovesti do „veće slike“ ili nekog konačnog rješenja.

 

6. Budite u trenutku

Ako niste sigurni da li dobro radite, gdje se nalazite i kako bi to sve trebalo izgledati, ovo je najjednostavniji savjet – samo budite u trenutku, odnosno samo budite (postojite). Možda se na kraju ovo čini najtežim, jer mi gotovo uvijek razmišljamo o prošlosti i budućnosti, ali to je ono što je u biti komunikacija s Fredom, biti sam sa sobom SADA. Vidjet ćete da što ćete više vježbati tehnike opuštanja, to će vam sve više otvarati komunikacijski kanali s Fredom.

Osim svega navedenog, najviše bi vam pomoglo da upišete neki tečaj ili školu meditacije, gdje biste iz prve ruke vidjeli i vježbali razne tehnike opuštanja. Meditacija za vrijeme trčanja u biti nije prava meditacija, ali bi vam naučeno na klasičnoj meditaciji svakako pomoglo pri opuštanju za vrijeme trčanja. Osim toga, bilo kakvo stanje opuštenosti, iz bilo kojeg razloga, je neprocjenjivo, zar ne?

Želim vam puno opuštenih trenutaka, novih ideja i „Aha“ efekata te naravno, puno pretrčanih kilometara. 🙂

Kako profesionalni sportaši razgovaraju s Fredom (Jens Voigt, profesionalni biciklist)

 

piše: dipl. psih. Maja Bonačić