Sada čitate
Korona, mentalno zdravlje i kakve veze vježbanje ima s tim

Korona, mentalno zdravlje i kakve veze vježbanje ima s tim

Trčanje.hr

Strah, briga i stres normalne su reakcije na percipiranu ili stvarnu opasnost, u situacijama kada se suočavamo s nečim nepoznatim i neizvjesnim, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. A pandemija je sve to – i nova i nepoznata i neizvjesna i opasna. S jedne strane imamo strah da se ne zarazimo virusom ili da ga ne prenesemo nekome tko je ranjiviji od nas, a s druge imamo još cijelo čudo velikih i često nepoželjnih promjena u našoj svakodnevici. Da, da, razumijemo da su ograničenja potrebna i da je nastojanje cijelog svijeta da spriječi širenje virusa hvale vrijedno… ali s čim smo se sve trebali suočiti u 2020. to je sve isto imalo svoju cijenu.

- Oglas -

Rad od kuće, nezaposlenost, online škola, izbjegavanje rukovanja i zagrljaja, nemogućnost bliskog kontakta s važnim ljudima da bismo od zaraze čuvali njih ili sebe…. Sve nas je to po sitno ili duboko nevidljivo ranjavalo, nakupljalo se u čaše koje prijete prelijevanjem, ostavljalo ožiljke na duši ili ranice koje su se s vremenom počele gnojiti. S mentalnim zdravljem uvijek je ta priča. Rane su drugima nevidljive, očituju se ponekad samo u kratkom fitilju, potištenosti koja se teško primjećuje, nesanicama o kojima nitko nema pojma, pritajenom tugovanju, tajnom konzumiranju opojnih sredstava, mučnoj anksioznosti koju gušimo u sebi sve dok na eksalira u napade panike.

Nitko ne zna da nas boli, nisu nas naučili da je ta bol bitna niti da je treba njegovati, da ne govorimo o tome kako i na koji način. Čak i oni koji se usuđuju takvu bol izraziti često nailaze na komentare tipa: “Ma nije to ništa, umišljaš.” , “Stisni zube, ti si jaka osoba, moraš biti tu za svoju djecu.”,  “Okreni se pozitivnim stvarima, ti bar imaš posao..”,  “Ma lako za to, da znaš kako je tek meni…” Profesionalna pomoć, čak i kad nije stigmatizirana, postaje sve nedostupnija – iz financijskih razloga, pa onda i zbog objektivnih pandemijskih ograničenja. Sve više psihoterapeuta odlučuje se raditi online jer je rad pod maskama ograničavajući kad se radi o bliskom ljudskom kontaktu.

I tako mnogi od nas hodaju svijetom ovih dana narušenog mentalnog zdravlja. Ustvari, još gore, sjede kod kuće, izolirani, narušenog mentalnog zdravlja, što stvar čini još puno opasnijom. Suočeni s bolešću, patnjom ili čak smrću, usamljeni, zabrinuti za članove obitelji, niske motivacije za posao, s glavoboljama, teškoćama spavanja, problemima s prehranom, tugama, ljutnjama i u svemu tome sami i bez alata kojima bi sebi pomogli.

Ali alati postoje! Možete se pobrinuti za sebe!

Vratimo se najprije na onu staru, da je u zdravom tijelu i zdrav duh. Točno!

Posvetimo sada posebnu brigu i pažnju svome tijelu. Ne samo da će nas takva briga učiniti fizički otpornijima ako se susretnemo s virusom, ona će čuvati i naše mentalno zdravlje. Izuzetno je sada važno da vodimo brigu o kvalitetnoj prehrani (umjesto da podlegnemo iskušenjima čipsa na kauču) i kvalitetnom spavanju (umjesto da podlegnemo iskušenjima Netflixa na kauču) i da ostanemo fizički aktivni SVAKI DAN (umjesto da podlegnemo kauču kao takvom).

Sigurna sam da ste ovaj savjet pročitali u apsolutno svakom članku koji je pokušao dati savjete za dobar život, s pandemijom ili bez nje. Možda ste ga već toliko puno puta čuli da preko njega samo prelijećete, kao nečeg starog i dosadnog. Ali jeste li ga DOISTA zaprimili, shvatili ozbiljno, dali mu na važnosti, isprobali njegove učinke? Znadete li iz iskustva vlastite kože efekte hormona sreće koji vas preplavljuju nakon vježbanja? Imate li živo iskustvo kako ti isti hormoni utječu na borbu s depresijom? Kako poboljšavaju raspoloženje? Kako vam skreću misli u pozitivnom smjeru? Kako vam raste sposobnost da se nosite s teškoćama, da izdržavate neugodu? Jeste li iskusili taj rast samopouzdanja i vjere da se možete nositi sa svime što vam život nanese? Je li vam poznat efekt koji vježbanje ima na pamćenje i spavanje i kreativnost? Nemojte preletjeti ovaj savjet, jer on je uistinu najbolje što se nudi.

Ali evo i nekoliko drugih savjeta:

  • Medije pratite samo toliko da znate koje propisane mjere trebate slijediti. Od svih ostalih vijesti uzmite jednu dugačku pauzu.
  • Osigurajte vrijeme za aktivnosti koje su za vas smislene i u kojima uživate – bavite se umjetnošću, čitajte, razgovarajte s prijateljima… (a možete i vježbati!)
  • Osigurajte 5 minuta svaki dan kako biste s osobom od povjerenja podijelili kako se osjećate.
  • Imajte dnevne rutine kojih se pridržavate. To će umanjiti osjećaj kaosa u kaotičnim vremenima, podići vašu efikasnost i osjećaj da upravljate svojim životom. (U dnevnu rutinu ubacite i vježbanje!)
  • Minimalizirajte upotrebu sredstava ovisnosti. Iako pružaju kratkotrajno olakšanje, dugoročno oštećuju raspoloženje, smirenost, spavanje, osjećaj kontrole. Najlakše im je odoljeti ako ih naprosto nemate kod kuće. (Osim ako ste ovisni o vježbanju. U tom slučaju možete zanemariti ovaj savjet!)
  • Zapisujte stvari na kojima ste zahvalni, npr. načine na koje ste drugima (ili sebi) pomogli i olakšali im život. (Sjetite se zahvaliti sebi što ste vježbali. 😊)
  • Budite realistični oko stvari na koje možete i ne možete utjecati i bavite se isključivo onima na koje možete. (Pogađate, jedna od njih je vježbanje.)
  • Nađite sebi neku opuštajuću aktivnosti. (Na primjer… nikad nećete pogoditi… )

Ali kako ću vježbati kad moram biti u samoizolaciji/teretanu su mi zatvorili/sve utrke su otkazane/pola moje ekipe s nogometa se zarazilo?!

Preporuka za čitanje

Ostanimo odgovorni, ali ostanimo i kreativni. Na proljeće je policija rastjerala trkače s Jaruna, pa su bježali na Sljeme. Neki su veselo sudjelovali u nemogućim challengima trčanja polumaratona po stanovima od 40 kvadrata. Pročešljajte Internet, postoji veeelika količina aplikacija za vježbanje i You tube video s opcijama za razne razine fizičke spremnosti. Svašta nam mogu oduzeti, ali nas teško mogu spriječiti da vježbamo.

Prepreke se nalaze isključivo u nama. I to je dobra vijest – jer to je ono na što možemo utjecati.

 

Napisala: mr.sc. Irena Ćorko Meštrović, psiholog i gestalt psihoterapeut

 

Pogledajte komentare (0)
Na vrh stranice