U doba porasta bavljenja sportovima izdržljivosti (trčanje, biciklizam, triatlon disciplina) važno je spomenuti povoljan učinak probiotika kod sportaša. Ovdje govorimo o profesionalnim sportašima kao i ozbiljnijim rekreativcima koji treniraju barem tri puta tjedno po sat vremena. Treninzi, bilo da se radi o vježbama izdržljivosti ili težinskim vježbama, mogu utjecati na pojačanu propusnost crijeva što omogućuje ulazak molekula koje inače u zdravoj flori ne prolaze crijevnu barijeru. Posljedično, ovo dovodi do već spomenutih tihih upala koje se manifestiraju infekcijama sustava te gastrointestinalnim problemima, proljevom, zatvorom i sl.

Podsjetimo se važnosti crijevne mikroflore.

Crijevna mikroflora važna je za:

  • za sazrijevanje imunološkog sustava
  • razvoj normalnog izgleda crijevne sluznice
  • održavanje normalnog imunološkog odgovora na upalu
  • obranu od alergena kao i mogućih napada patogenih mikroorganizama
  • osiguravanje pravilne resorpcije hranjivih tvari, makro i mikronutrijenata, metabolizam lijekova
  • osovina mozak-crijeva (brain-GUT axis): Crijevna mikrobiota komunicira s centralnim živčanim sustavom kroz najmanje 3 paralelna i međusobno interaktivna kanala, živčani, endokrini i imunološki signalni kanal. Mozak može utjecati na strukturu, funkciju crijevne mikrobiote putem autonomnog živčanog sustava modulirajući tako crijevnu pokretljivost, sekreciju, permeabilnost i sekreciju hormona koja direktno utječe na moguću promjenu ekspresije gena mikrobiote.

Poremećaji u komunikaciji mozak-crijeva, i to na bilo kojoj od navedenih osnova, uzrokuju sistemske disfunkcije i potencijalno brojne bolesti (iritabilni kolon, upalne bolesti crijeva, pretilost, neke neurološke i psihološke bolesti, alergije…). Crijevna mikrobiota može sintetizirati određene vitamine, vitamin K i vitamine B skupine (biotin, tiamin, folati, niacin, piridoksin, pantotenska kiselina, kobalamini, riboflavin).

Treninzi mogu utjecati na pojačanu propusnost crijeva.

Vježbanjem, većina se krvi usmjerava prema mišićima, čime probavni trakt ostaje pod utjecajem smanjenog krvnog toka, a povećanje temperature u probavnom traktu uslijed vježbanja također može pridonijeti povećanju propusnosti crijeva i disbalansu crijevne mikroflore. Crijevna je mikroflora odgovorna i za metabolizam hranjivih tvari, pa je u sportaša svaka ovakva narušena ravnoteža bitna ne samo kao moguća prijetnja za razvoj bolesnih stanja, nego i za pravilan metabolizam makro i mikronutrijenata, a time i za očuvanje performansi.

Crijevna mikrobiota fermentira određene kompleksne polisaharide u kratkolančane masne kiseline koje utječu na brojne procese metabolizma makronutrijenata, zastupljenost određenih sojeva u crijevnoj mikroflori, imunološkom odgovoru, a mogu se koristiti i kao energija i na taj način očuvati razinu glukoze u krvi kroz dulje vrijeme za vrijeme aktivnosti.

Budući da se prehrana trkača sastoji većinom od povećanog unosa proteina i ugljikohidrata, izazov je isplanirati prehranu koja bi povećavala broj dobrih bakterija  u našim crijevima, a istovremeno smanjivala broj bakterija koje produciraju štetne metabolite proteinskih namirnica. Ovdje uskaču probiotici koji, ako ih pravilno primjenjujemo i odabiremo, mogu pozitivno modulirati crijevnu mikrofloru. Primjena različitih sojeva Lactobacillus i Bifidobacterium vrsta pomaže očuvanju crijevne mikroflore, imuno funkcije, smanjuje oksidativni stres i održava razinu energije dobivene metabolizmom ugljikohidrata.

Izazov je isplanirati prehranu koja bi povećavala broj dobrih bakterija u našim crijevima.

Novija istraživanja pokazuju kako se ravnoteža crijevne mikroflore kod sportaša u sportovima izdržljivosti, osim navedenog, dovodi u vezu i sa stupnjem hidracije, odnosno transportom vode u crijevima kao i hranjivih tvari jer crijevna mikroflora mijenja (zastupljenost probiotičkih sojeva) u dugotrajnim treninzima sportova izdržljivosti.

Isto tako, istraživanja su u vezu dovela crijevnu mikrobiotu i mitohondrije, organele ključne za produkciju ATP (adenozin tri fosfat) odnosno energije u stanicama. Uz to, mitohondriji produciraju i brojne reaktivne metabolite oksidacije, a za crijevnu mikrobiotu se pokazalo da utječe na regulaciju  ključnih kofaktora i enzima u biogenezi mitohondrija, metaboliti mikrobiote se mogu koristiti kao energetski izvor, a isto tako moduliraju i imunološki odgovor i upalne reakcije. Reaktivni metaboliti mitohodnrija moduliraju intestinalnu barijeru, imunološki odgovor, a genetska varijabilnost mitohondrija utječe na sastav i strukturu crijevne mikrobiote. Sve navedeno posredno utječe na strukturu, performanse, zdravlje i limite endurance sportaša.

Uz sve navedeno, možemo zaključiti da su probiotici nužni za funkcioniranje našeg organizma te da proizvodi određene vrste probiotika pomažu i u prevenciji i u određenim bolesnim stanjima. Svakako treba voditi računa o pravilno detektiranom stanju i izboru proizvoda koji je prikladan po svojoj namjeni, vrsti sadržanog probiotika, dozi i učinku koji se očekuje kao i pojedincu kojem je namijenjen i njegovu načinu života.

Proizvodi koje preporučamo:

  • Lactibiane Reference ima dokazanu učinkovitost u jačanju crijevne flore. Jedna kapsula sadrži 10 milijardi probiotičkih bakterija, 215,80 kn
  • Lactibiane Tolerance probiotik su namijenjen za ublažavanje simptoma sindroma iritabilnog crijeva, 223,82 kn
  • Nutrimmun Probiotik sport djeluje kao potpora imunološkom sustavu za vrijeme i nakon tjelesnog opterećenja, smanjuje osjećaj umora i iscrpljenosti, 325 kn
  • Terranova Mikroflora kompleks kombinacija je probiotika s prebiotikom (topiva vlakna) što omogućuje učinkovitije i brže djelovanje probiotske kulture. Veganske kapsule, bez aditiva.

Piše: Ljerka Jurić Karoli, mag.pharm., voditelj projekta Sportsko savjetovalište Kreni, Farmacia

 

Literatura:

  1. Probiotics, immunity and exercise: a review.West,N.P.1,2,3 Pyne,D.B3. Peake,J.M.4,5 Cripps,A.W.11 Griffith Health, Griffith University, Gold Coast Campus, Southport, QLD,4222, Australia2 School of Physiotherapy and Exercise Science, Griffith University, Gold CoastCampus, Southport, QLD, 4222, Australia3 Department of Physiology, Australian Institute of Sport, Australia4 The University of Queensland, School of Human Movement Studies, Brisbane,QLD, 4072, Australia5 The Centre of Excellence for Applied Sports Science Research, QueenslandAcademy of Sport, Brisbane, QLD, 4111, Australia
  2. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines, Probiotics and prebiotics, February 2017
  3. Mach, N., & Fuster-Botella, D. (2016). Endurance exercise and gut microbiota: A review. Journal of sport and health science, 6(2), 179-197.
  4. Clark, A., & Mach, N. (2017). The Crosstalk between the Gut Microbiota and Mitochondria during Exercise. Frontiers in physiology, 8, 319. doi:10.3389/fphys.2017.00319